Djeca uvijek traže pažnju i što su mlađa sve im teže pada da ne budu u centru pažnje. Na svu sreću, kada je riječ o upadanju u riječ - ima lijeka. Jer, riječ je o naučenom ponašanju, pa dakle, ono što je pogrešno naučeno može se i odbaciti.
- Poučite šta su to „hitna i neizbježna“ prekidanja
Vaš prvi korak je pojasniti djetetu da vas može prekinuti kada je to zaista hitno, kada vam želi skrenuti pažnju na neke situacije koje zahtijevaju vašu hitnu reakciju, kada nekome u vašem okruženju hitno treba vaša pomoć, kada neko može biti povrijeđen ili slično.
Takve se situacije događaju - evo primjera: Razgovarate s prijateljicom uz kaficu, a zaboravili ste na jelo na ringli, djevojčica je primijetila da kipi i želi vas upozoriti na to; ili - vaše mlađe dijete se zaglavilo i treba mu vaša pomoć.
Nakon što djetetu razjasnite i pomognete da shvati kada vas opravdano može prekinuti u razgovoru, nema mjesta neopravdanom upadanju u riječ. Mora naučiti da sačeka i kaže ono što ima za reći. Tako dijete poučavate veoma važnoj životnoj lekciji - strpljenju.
- Unaprijed upozorite
Želite obaviti telefonski razgovor, posjetiti prijateljicu ili popričati sa svojim gostima. Upozorite dijete da se od njega očekuje da vas ne prekida. Zaokupite mu pažnju nečim drugim, dajte mu da slaže slagalicu, uživa u svojoj omiljenoj slikovnici i slično. Jasno, dajte do znanja da nećete reagirati na upadanje u riječ.
- Koristite jezik znakova i signala
Ukoliko vas nestrpljivo dijete uporno prekida, koristite se jezikom znakova i zaustavite ga u prekidanju. Stavite svoju ruku na njegovu, pokažite da mora sačekati dok vi završite razgovor. Nastavite razgovor, pa nakon nekoliko minuta upitajte dijete šta želi.
- Naučite je finim manirima
Djeca kojoj nedostaju fini maniri imaju pravi problem kada je riječ o sposobnosti da sačekaju i kažu ono što žele reći i zbog toga obično upadaju u razgovor. Ukoliko je to slučaj sa vašim djetetom naučite ga barem da to učini na kulturan način - "oprostite, mogu li da pitam nešto"? Tako to barem neće djelovati nekulturno. Ali, svakako ga naučite da vas ne prekida.
Naravno, ukoliko je upadanje u razgovor postala navika i dio ponašanja vašeg djeteta, trebat će vam malo više i vremena i živaca i strpljenja da eliminirate ovu ružnu naviku. Budite uporni, jer to se može ispraviti. Svako dijete se mora poučiti veoma važnoj vrlini - strpljivosti.
A šta ako je riječ o starijem djetetu?
Ukoliko je riječ o starijem djetetu, uputite ga u drugu sobu. Jer, starije dijete bi već moralo imati izgrađenu kontrolu ponašanja, pa prema tome i svojih reakcija. Dakle, izolirajte ga na nekoliko minuta, ovisno o dobi djeteta. Ponovite to svaki put kada vas prekine. Jer, kod starijeg djeteta je već riječ o iskazivanju nedovoljnog poštovanja prema vama i vašem sagovorniku, a to je nešto što nikako ne smijete tolerirati.