Neosporno je da slatkiši upotpunjuju ishranu, zato što su bogatiji kalorijama, ali s obzirom na to da je gojaznost prva briga medicine, najbolje je ako dijete odgojite tako da ih smatra povremenom zasladom, a ne sastavnim dijelom svakog obroka.  

Dok je dijete u fazi dojenčeta, većina roditelja savjesno se pridržava ishrane koju je propisao ljekar. Ali, kada beba poraste u malog nemirka koji ima zube i sposobnost da jede gotovo sva jela koja se nalaze na porodičnom jelovniku, izlažu ga pravoj poplavi bombona, sladoleda, voćnih sokova, kolača i tako redom.

Mnogi žive u uvjerenju da je za dijete dobro hraniti ga jakom hranom, a što u većini slučajeva znači slatkom hranom. Tako djeca brzo nauče da traže stvari prijatnog ukusa, a da odbijaju one manje privlačne.

Hrana koja sadrži ugljikohidrate, odnosno hrana koja stvara energiju, boljeg je okusa od hrane koja je potrebna za izgradnju i zaštitu organizma. Tako mnoga djeca odrastaju gladna proteina, minerala i vitamina, zato što se preko mjere zasićuju slatkišima.

Nemojte ponoviti ovu grešku na svom djetetu. Zamolite svoje prijatelje, rođake i susjede da mališanu ne daju ništa između obroka. Nesumnjivo je da oni imaju dobre namjere, ali isto tako i da vi rukovodite ishranom svog djeteta.

Ako dijete zaista ogladni između obroka, ponudite mu zdravu proteinsku hranu kao što su mlijeko, sir, komad hladnog mesa.