I pored stalnih upozorenja o štetnom djelovanja sunca, mnogi roditelji na odmoru zaboravljaju koje sve posljedice sunce može ostaviti i šta se sve može dogoditi ukoliko je dijete izloženo velikoj vrućini.
Postoje dokazi da ozbiljne opekotine od sunca dobijene u djetinjstvu mogu biti veći faktor u razvoju melanoma (raka kože) kod odraslih, nego sve izlaganje suncu tokom života. Osim toga, djeca su u većoj opasnosti od odraslih pošto je površina kože kod njih proporcionalno veća.
Bebe i sunce
Izbjegavajte bebe mlađe od šest mjeseci izlagati suncu, naročito tokom ljeta, ali ih nemojte ni mazati zaštitnim kremama bez prethodne konsultacije s liječnikom. Početno izlaganje suncu trebalo bi biti ograničeno na dvije-tri minute.
Planirajte dan
Pokušajte planirati vrijeme izlaganja djeteta suncu. Ne izlazite s bebom na sunce između 11 i 17 sati. Tačnije, ne izlazite napolje sve dok je sjenka kraća od vas.
To vrijeme dijete treba provesti u dubokoj hladovini. Može se brčkati u bazenčiću u kojem je voda 30 stepeni, ali pod uslovom da je temperatura vazduha za 1,5 stepeni viša.
Nemojte se mnogo osloniti na zaštitu suncobrana, jer on ne može pružiti adekvatnu zaštitu, naprimjer od reflektiranog odbljeska od betona ili pijeska na plaži.
Nemojte zaboraviti zaštititi starije dijete i kada je oblačno, jer se ultraljubičasti zraci probijaju kroz oblake.
Vrste zaštite
Kada šetate s djetetom, zaštitite ga laganom pamučnom odjećom, kapicom ili šeširićem s obodom i pored toga ga namažite zaštitnom kremom, jer odjeća štiti djecu faktorom do sedam ili osam, a to nije dovoljno.
Crvenokosa ili plavokosa djeca, djeca svijetle puti, svijetlih očiju i djeca s pjegicama osjetljivija su na sunčeve zrake od drugih. Njima treba ograničiti boravak na suncu i mazati ih kremama s faktorom 20 ili više.
Kada kupujete kremu za djecu, pazite da su to kreme namijenjene djeci, da su blage, da ne sadrže PABA (paraaminobenzoična kiselina), pošto su mnoga djeca osjetljiva na taj sastojak.
Kremu prvo namažite na manju površinu, pa ako nema reakcije, crvenila ili svraba nakon 24 sata, onda namažite cijelo tijelo. Izbjegavajte mirisne kreme jer one privlače insekte.
Ako možete, namažite dijete najmanje pola sata prije izlaska na sunce. Ako ste na vjetru i u blizini vode, mažite dijete svakih dva sata. Nosić i obraze možete namazati cinkovom pastom koja najbolje štiti, ali nije baš privlačna na koži.
Osjetljivost na toplotu
Djeca do godine su osjetljiva na toplotu više nego odrasli, pošto im sistem za termoregulaciju nije još dovoljno razvijen. Djeca se manje znoje pa pregrijavanje može dovesti do toplotnog udara. Da do toga ne bi došlo vodite računa o sljedećem:
* Dijete nikada nemojte ostavljati samo u automobilu na vrućini. Začas temperatura sa 33 stepena u vozilu poraste na 40 stepeni, čak i ako su prozori poluotvoreni. U potpuno zatvorenom automobilu temperatura se penje i do 60 stepeni.
* Djetetu dajte da pije mnogo vode.
* Aktivnoj i maloj djeci ograničite na 30 minuta boravak napolju u vrijeme velikih vrućina i vlage.
Prepoznajte udar
Prvi simptomi toplotnog udara su: topla, suha (ponekad vlažna) koža, vrlo visoka temperatura, proljev, uznemirenost, pospanost, zbunjenost, grčevi i gubitak svijesti.
