Cvjetanje trava i ostalih biljaka može izazvati alergije na koje nisu imuna ni djeca. Alegrija na polen nastaje zbog reakcije u dječijem nosu. Zbog reakcije sluznica otiče, nos curi, a dijete stalno šmrče i kiše. Također, alergija može zahvatiti i oči koje postaju crvene i nadražene.

Pedijatar će lako zaključiti da dijete ima alergiju, a dijagnozu obavezno treba potvrditi alergološkim ispitivanjem. Noviji testovi mogu vrlo brzo pokazati uzrok alergijske reakcije, a nerijetko pokazati da dijete nije alergično samo na polen. Alergije obično idu u "paketu" pa dijete, osim na polen, može biti alergično i na grinje.

Načini liječenja

Prvi korak je eliminirati alergen. Ali, vrlo je teško, skoro nemoguće, izolirati dijete od polena. U tom mu slučaju trebaju antialergijski lijekovi koje će prepisati ljekar.

Ako lijekovi (najčešće su to antihistaminici) ne pomognu ili je bolest odmakla dijete će dobiti kortikosteroidni sprej za nazalnu upotrebu.

Prije upotrebe nos treba dobro očistiti pa tek onda aplicirati sprej u svaku nozdrvu. Broj prskanja ovisi o uzrastu djeteta, ali i o vrsti lijeka. Naravno, količinu vrstu i način upotrebe preparata odredit će ljekar.

Postoji li prevencija

Ako znate da je dijete alergično, očekujte tegobe s dolaskom proljeća. Nekoliko sedmica prije očekivane navale polena započnite preventivnu terapiju antihistaminicima - uz dogovor s ljekarom. Pravi "tajming" određuje pedijatar.

Zatvarajte prozore kada je koncentracija polena najveća. Tokom tih dana dobro je da bebu ne izvodite napolje rano ujutru (od svitanja i ujutru), jer je koncentracija polena tada najjača. Polen je ljepljiv pa kada se vratite u kuću, presvucite bebu i okupajte je.

Imunoterapija

Liječenje koje se pokazalo kao vrlo efikasno i komforno je imunoterapija. To je vrsta biološke terapije koja u borbi s infekcijama ili alergijama koristi prirodne supstance. Ona se provodi uz odgovarajuće lijekove, koje propisuje ljekar specijalista.

Naslijeđe

Alergija može biti i nasljedna. Osoba može biti genetski sklona da odreagira burno kada dođe u kontakt s određenom supstancom. Svi ljudi imaju specijalne bjelančevine i imunoglobuline tzv. antitijela, ali kod osoba sklonih alergiji broj tih antitijela je uvećan.