Udaranje, šamaranje i batine djeci pokazuju da je u redu udarati druge kako bi se riješio problem i može ih potaknuti da kažnjavaju druge na isti način kako se njih kažnjava.
Fizičko kažnjavanje sprečava određena ponašanja samo na kratko vrijeme. Čak se i na teško kažnjavanje djeca mogu naviknuti tako da kasnije nema nikakav utjecaj na njih. Batine s vremenom postaju nedjelotvorne.
Evo nekih prijedloga kako postupiti kada nas zabrinjava djetetovo ponašanje:
* Oduzmite određene povlastice - poput kratkotrajne zabrane igranja s drugom djecom ili gledanja TV-a;
* Recite kako se osjećate kad se dijete tako ponaša;
* Dajte djetetu "time out" - neka sjedi mirno i tiho, onoliko minuta koliko ima godina starosti (nije za jako malu djecu);
* Djeca trebaju osjetiti da greške mogu i popraviti;
* Naučite ih kako da uče iz svojih grešaka;
* Pomognite im da shvate kako mogu izbjeći ponavljanje istih sukoba u budućnosti;
* Vrlo je važno da ih u tim trenucima ne osramotite i ponizite;
* Djeca se stalno trebaju osjećati voljeno i poštivano;
* Problem je ponašanje, a ne dijete! Možete reći nešto poput: "Volim te i prihvaćam, ali ovo što si napravio/napravila mi se ne sviđa."
Radije pohvalite dobro ponašanje, a ne kažnjavajte za loše, jer djeca žele ugoditi roditeljima.
ZAPAMTITE: Pohvala i pažnja najbolje su nagrade.
Kako protiv nasilja u medijima
Gledanje nasilja na televiziji, u filmovima i na video igricama može pridonijeti agresivnom ponašanju djece. Kao roditelj, možete kontrolirati količinu nasilja koju djeca vide u medijima.
Evo nekih prijedloga:
* Ograničite gledanje televizije na jedan do dva sata dnevno;
* Budite upoznati s tim koje programe vaša djeca gledaju, koje filmove i kakve video igrice igraju;
* Razgovarajte s djecom o nasilju koje gledaju na televiziji, filmovima i videoigricama, jer na taj način kod njih razvijate medijsku pismenost;
* Pomozite im da shvate kakve su ozbiljne posljedice nasilnog ponašanja;
* Razgovarajte s djecom o nenasilnim načinima rješavanja problema.
7 preporuka
Podučite i podstičite djecu da se odupru nasilju. ( - Ne smiješ prvi udariti, ali uzvrati ako te neko pokuša udariti!);
Naučite ih da reagiraju kad neko vrijeđa, prijeti ili udara drugu osobu;
Pomozite im u shvaćanju da je potrebno više hrabrosti i snage za odupiranje nasilju nego za prihvaćanje nasilja;
Odgajajte svoju djecu tako da bez podozrenja prihvaćaju djecu svih etničkih i religijskih skupina;
Naučite ih da je kritiziranje nekoga, jer je drugačiji, bolno, te da je vrijeđanje neprihvatljivo;
Štetno je i korištenje riječi da bi se započelo ili podržalo nasilje, te tiho prihvatanje nasilja;
Upozorite dijete da prijetnje i maltretiranje mogu izazvati nasilje.
Vi ste primjer prihvatljivog ponašanja
Vrijednosti poštovanja, istine i ponosa u vašoj porodici mogu biti važni izvori snage za vašu djecu, pogotovo ako se susreću s negativnim pritiskom vršnjaka, žive u nasilnom susjedstvu ili idu u školu punu nasilja.
Većina djece ponekad reagira agresivno i može udariti drugoga. Upozorite dijete o mogućim opasnostima nasilnog ponašanja. Pohvalite ga kad problem riješi konstruktivno bez nasilja.
Djeca će vjerovatnije ponoviti pozitivna ponašanja ako ih primijetimo i kad su za njih nagrađena pohvalama i pažnjom.
Roditelji ponekad ohrabruju agresivno ponašanje, a da nisu toga ni svjesni. Na primjer, neki roditelji smatraju da je za dječake dobro da se nauče tući. Čak su i "igre" tuče oca s djetetom u nekim porodicama vrlo česte.
Dobar roditelj naučit će svoje dijete da je probleme bolje rješavati mirnim riječima, a ne šakama, prijetnjama ili oružjem. Zato:
Pomozite djeci da nauče kako konstruktivno i nenasilno iskoristiti svoje slobodno vrijeme;
Naučite ih svoje najdraže igre, hobije ili sport i pomozite im da razviju svoju nadarenost i vještine;
Čitajte priče mlađoj djeci, a starije vodite u biblioteku ili im pričajte priče o ljudima koji su utjecali da svijet postane bolje mjesto.
Budite prisutni u djetetovom životu
Djeca ovise o roditeljskoj podršci, zaštiti i ohrabrenju kada uče razmišljati svojom glavom. Bez pravilnog nadzora ona neće dobiti potrebnu sigurnost. Studije su pokazale da djeca koja nemaju kvalitetan nadzor roditelja, vrlo često razviju poremećaj u ponašanju. Zato je vrlo važno sljedeće:
* Osigurajte da znate gdje su vam djeca u svakom trenutku i ko su prijatelji s kojima se druže;
* Kad ne možete biti s djecom, povjerite ih nekome kome vjerujete;
* Nikada ne ostavljajte malu djecu samu kod kuće, pa makar na kratko vrijeme (djecu mlađu od 10 godina);
* Ohrabrite školsku djecu za sudjelovanje u nadgledanim školskim aktivnostima kao što su dodatna nastava, sport ili rekreacijske grupe;
* Uključite ih u preventivne programe raznih udruga i društava u zajednici;
* Pratite djecu na aktivnosti i uočite kako se slažu s drugom djecom;
* Naučite dijete kako se nositi s tuđim uvredama, prijetnjama ili udarcima;
* Objasnite djeci kako takva ponašanja nisu prihvatljiva te ih ohrabrite da se ne druže s djecom koja se ponašaju na takav način.
Budite dosljedni
Kad stvarate pravila, držite ih se. Djeci je potrebna struktura s jasnim očekivanjima. Postavljati pravila, a zatim ih se ne pridržavati za njih je zbunjujuće i ne pruža im uvid s kakvim ponašanjem mogu proći bez kazni.
Roditelji trebaju uključiti djecu u postavljanje pravila kadgod je to moguće. Objasnite djeci što se od njih očekuje i koje su posljedice nepridržavanja pravila. Zajedno se dogovorite kako se nećete ponašati jedni prema drugima.
Porodica treba biti oaza mira
Nasilje u kući je za djecu uvijek zastrašujuće i štetno. Djeci je potreban siguran dom s puno ljubavi, dom u kojem ne trebaju odrastati u strahu.
Djeca koja svjedoče nasilju u porodici, ne moraju uvijek postati nasilna, ali će vjerovatnije posegnuti za nasilnim rješavanjem konflikata.
Radite na stvaranju sigurnog, nenasilnog doma i ne podržavajte nasilno ponašanje među braćom i sestrama.
Uzmite u obzir da neprijateljska i agresivna svađanja među roditeljima plaše djecu i pružaju im loš primjer.
Ponekad djeca ne mogu izbjeći svjedočenje nasilju na ulici, u školi ili kod kuće, pa im treba pomoć da se nose s nastalim osjećajima straha i doživljenim situacijama.