Od rođenja pa do prvog mjeseca djeca spadaju u grupu novorođenčadi. Glavna karakteristika novorođenačkog perioda je ubrzani rast i razvoj, za što treba osigurati odgovarajuću ishranu.

Najbolja i nezamjenjiva hrana za ishranu novorođenčeta je majčino mlijeko, a prvo hranjenje trebalo bi biti pola sata po rođenju. Novorođenče treba staviti na majčina prsa, a ono će početi refleksno sisati. Čim osjeti da je nešto dodirnulo obrazom ili usnim uglom, novorođenče će okrenuti glavu u tom pravcu, zahvaljujući “rooting” refleksu ili refleksu traženja bradavice dojke.

Kako se stvara mlijeko

Na stvaranje mlijeka utječe hormon prolaktin kojeg otpušta hipofiza. Djelovanjem prolaktina u ćelijama žlijezda dojke stvara se mlijeko.

Proširene vene na grudima znak su da prolaktin obavlja svoju funkciju.

Uz osnovne prehrambene materije u koje spadaju bjelančevine, masti, ugljikohidrati, mlijeko sadrži i minerale, vitamine, enzime, imunoglobuline (imaju zaštitnu ulogu, a po sastavu su bjelančevine), makrofage tkiva, bijela krvna zrnca leukocite, limfocite i epitelne ćelije.

Funkcija mliječnih žlijezda

Mliječne žlijezde počinju lučiti male količine mlijeka već pri kraju trudnoće, a nakon poroda uspostavlja se proces laktacije. Tome znatno pomaže sistem “roming in” u bolnicama, kada je beba smještena u istoj sobi s majkom.

Prva hrana koju beba dobija je kolostrum. To je žuto, gusto mlijeko i ima visoki sadržaj bjelančevina, prvenstveno imunoglobulina koji oblažu sluznicu crijeva, štiteći je od štetnih bakterija (u probavnom sistemu novorođenčeta pri rođenju nema bakterija, on je sterilan). Uloga kolostruma je prvenstveno zaštitna, a manje prehrambena.

Gubitak na težini

U prvih nekoliko dana života novorođenče izgubi do deset posto porođajne težine, no nadolaženjem mlijeka ubrzo to nadoknadi. Počinje se debljati između desetog i 15. dana života.

Nakon kolostruma, do kraja druge sedmice luči se prijelazno mlijeko, a tek onda počinje faza stvaranja zrelog majčinog mlijeka. Najkritičniji period za uspostavu dojenja su prvi dani i potrebno je uložiti veliki trud da se dojenje uspostavi i održi.

Kako izgleda zrelo mlijeko

Upravo izgled zrelog majčinog mlijeka zbog neznanja često dovodi do prestanka dojenja, jer zrelo majčino mlijeko je opalescentna tekućina.

Djeluje prozračno i rijetko i ne ispunjava predodžbu o “dobrom” mlijeku.

Treba znati da se mlijeko mijenja tokom dana i drugačije izgleda prije podoja, tokom dojenja i nakon toga. U početku podoja mlijeko je rjeđe, a pri kraju je gusto i sadrži više masti. Prirodna ishrana ima i ovaj jedinstven način regulacije količine mlijeka po obroku – dojenče siše dok mu je dosta… Količina mlijeka povećava se s potrebama djeteta i njegovom težinom.

Masti

Masti u mlijeku glavni su izvor energije i njegov su najpromjenjiviji sastojak. Prosječna ukupna koncentracija na početku dojenja je niska, a s nastavkom sisanja naraste do četvorostuke polazne vrijednosti.

Bjelančevine

Bjelančevine iz majčinog mlijeka (laktoferin, alfa-laktoalbumin i kazein) proizvode žljezdane ćelije dojki, a iz majčine krvi u mlijeko prelaze serumski albumini.

Iskoristivost bjelančevina iz majčinog mlijeka je potpuna, a probavljivost vrlo dobra.

Ugljikohidrati

Većinu šećera u mlijeku čini mliječni šećer – laktoza, čijim metabolizmom dijete dobije približno polovinu potrebne energije.

Vitamini i mineralne materije

Ako se majka normalno hrani, dijete će kroz mlijeko dobiti odgovarajuću količinu vitamina i mineralnih materija potrebnih za normalan rast i razvoj.