Majčino mlijeko je suspenzija masti i proteina u otopini ugljikohidrata i minerala. Dojilja proizvede oko 600 ml mlijeka na dan, a ono zadovoljava sve nutricione zahtjeve dojenčeta koje raste. Proteini kazein i laktalbumin se proizvode u dojci od supstrata iz majčine cirkulacije.

Ekstrakcija lijeka u mlijeko je moguća vezivanjem za proteine ili za površinu masnih čestica u mlijeku. Lijek se može vezati i za lipide, ali i za proteinsku komponentu masnih čestica.

Lijekovi prolaze membrane pasivnom difuzijom, pa koncentracija zavisi od stepena koncentracije, liposolubilnosti lijeka, stepena jonizacije i vezivanja za proteine i druge ćelijske sastojke.

Veliki broj ispitivanja vezanih za sekreciju i sintezu mlijeka proveden je na životinjama. Međutim, postoje značajne razlike u sastavu mlijeka različitih sisara, a neke od njih značajno utječu na eliminaciju lijeka.

Posebno je značajna razlika u Ph vrijednosti (kiselosti) majčinog mlijeka koje je iznad sedam, u poređenju sa Ph kravljeg mlijeka koje je ispod 6,8. A baš se kravlje mlijeko i koristi za ispitivanja.

Objektivno ispitivanje efikasnosti i sigurnosti lijekova u majčinom mlijeku, tek se mora provoditi. Dok takvi podaci ne postanu dostupni, ljekari uvijek odmjeravaju odnos rizik/korist kada propisuju lijek dojilji.

Ako nakon procjene odnosa rizik/korist ljekar, ipak, odluči da uključi terapiju majci, izloženost dojenčeta lijeku se može umanjiti davanjem doze lijeka majci nakon podoja.

Lijekovi se dojiljama često propisuju zbog simptoma koji suštinski ne zahtijevaju terapiju. U praksi se pokazalo sljedeće: kada majkama doktor ili farmaceut objasni potencijalnu opasnost za dojenče, mnoge od njih otrpjet će simptome radije nego da uzimaju lijek i prekinu dojenje.

Pošto se ne mjeri koncentracija lijeka u krvi ili urinu dojenčeta, imamo malo informacija o količini lijeka koju je beba apsorbirala iz mlijeka i zato se ne mogu odrediti mogući farmakološki efekti na dojenče.

Mnogi lijekovi koji se propisuju dojiljama tek trebaju biti ispitani u pogledu njihove sigurnosti tokom laktacije.

VAŽNO

Većina lijekova bit će prisutna u majčinom mlijeku, nakon što ih ona uzme. Koncentracija lijeka u mlijeku je najčešće značajno manja od terapijske doze za novorođenče.

Šta se može poduzeti

Utjecaj lijekova na dojenje se može umanjiti na sljedeće načine:

Izbjegavanjem dojenja u vrijeme maksimalne koncentracije lijeka. Za tu informaciju obratite se svom liječniku ili apotekaru.

Izbjegavanjem upotrebe sporo djelujućih oblika lijeka.

Uzimati lijek odmah nakon podoja ili prije nego dojenče stavite na spavanje.

Ako majka mora uzimati lijek koji se ne smije piti u periodu laktacije, dojenje treba privremeno prekinuti, što znači da majka i dalje u redovnim terminima dojenja treba da izvlači mlijeko, ali da ga ne daje bebi dok ne završi terapiju. Do tada beba će biti na zamjenskom industrijskom mlijeku.

Spisak lijekova

Zabranjeno dojenje: antikancerogeni lijekovi i radioaktivne supstance;

Dojenje se može nastaviti: Kontraindikacije moguće za lijekove protiv psihoza i grčeva. Pratiti da li beba nenormalno spava, da li nerado jede;

Mali rizik od kontraindikacija: (ukoliko je moguće koristiti alternativni lijek) za lijekove – sulfonamidi, hloramfenikol i tetraciklini.

Moguće smanjenje količine mlijeka: kod uzimanja estrogena i nekih diuretika (sredstvo za izmokravanje).

Sigurno pri uobičajenim dozama: analgetici (paracetamol) – kratkotrajno, antibiotici – penicilin, ampicilin, kloksacilin i sl., antacidi (protiv kiseline), insulin, bronhodilatatori (ventolin), antihistaminici (kod alergije), kortikosteroidi, antihelminici…