Zajednički naziv za razne tegobe prilikom probave hrane koji se javljaju u gornjem dijelu probavnog sustava je dispepsija, kaže nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender.
Procjenjuje se da nešto više od trećine ljudi pati od takvih probavnih tegoba. Pritom se u oko 50 posto dispeptičnih bolesnika nalazi oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaesnika, dok se u preostalih 50 posto bolesnika ne nalazi takvih promjena, dodaje nutricionistica.
- Dispepsija označava nelagodu nakon obroka ili bol lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela probavnog sustava - pojašnjava Vranešić Bender.
Ovo se stanje očituje bolom, pečenjem, osjećajem nelagode i mučnine u želucu, osjećajem pritiska i nadutosti, osjećajem zapunjenosti, sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitkom apetita, podrigivanjem i pojačanim ispuštanjem plinova, vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks) ili mučninom koju može pratiti i povraćanje.
Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su pušenje, pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića, prekomjeran unos kave (više od šest šalica na dan), neadekvatna prehrana (bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita prehrana), pretilost, izloženost stresu, upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni), ali i prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti) te infekcija s Helicobacter pylori.
Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave jer smanjuje bol i nelagodu. Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na nemasnu i ne suviše začinjenu hranu te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka.
Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redoviti unos fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći mogu biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje. Hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te pogoduju refluksu. Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak pa i njih treba izbjegavati. To su citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar.
Ljudi koje pate od GERB-a ne bi smjeli lijegati nakon obroka, posebice ako je obrok bio obilan te bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimuliraju obilno lučenje želučanih sekreta i usporavaju pražnjenje želuca. Zato se ovim bolesnicima savjetuje umjereno jedenje mesa, mliječnih proizvoda i jaja tri sata prije lijeganja.
Dobre masnoće
I omega-3 masne kiseline su pokazale zaštitno djelovanje, pa u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice vrste iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.
Opskrbite se jogurtom
Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu. Lactobacillus acidophilus u in vitro studijama imao je baktericidno djelovanje na Helicobacter pylori, napominju znanstvenici.
Čajevi koji pomažu
U narodnoj medicini u liječenju tegoba u gornjem dijelu probavnog sustava najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i metvice, kao i pelina, kičice ili maslačka.
U situacijama težeg liječenja H. pylori koriste se ljekovite biljke, poput kadulje, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa i pelina, jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na H. pylori.
Ovu hranu treba izbjegavati:
Masna hrana, čokolada, češnjak i luk okidači su bola u želucu, koji mogu izazvati i citrusi te začini poput čilija i papra.
Iz prehrane izbacite sve što ima predznak ‘pre’ - ljuto, slano, kiselo, hladno, vruće - jer ćete želudac opet brzo nadražiti. Izbjegavajte i sirovu hranu koja se puno teže probavlja te tako pogoršava simptome.
Topli oblozi mogu pomoći
Ako vas češće ‘hvata’ bol u želucu i prsištu, osim lijekovima, ublažiti je možete toplim oblozima.
Natopite čisti ručnik vrućom vodom pa ga ocijedite, lezite te ga položite na bolno mjesto. Prekrijte oblog dekicom i pokušajte se što više opustiti. Toplina opušta mišiće, pojačava cirkulaciju, smanjuje nadutost i smiruje bolove.
A+ krvna grupa sklonija je raku želuca
Kronični gastritis dugotrajna je upala želučane sluznice i u 70 posto slučajeva uzrokuje je Helicobacter pylori, bakterija koja može u konačnici dovesti do raka želuca. Znanstvena istraživanja pokazala su da je krvna grupa A+ sklonija raku želuca nego druge grupe.
GERB ili refluks
Ako patite od bola u prsištu, moguće je da patite od gastroezofagealne refluksne bolesti, poznatije pod skraćenicom GERB, koja nastaje nakon što se želučani sadržaj vrati u jednjak, usta i dišne putove. To se najčešće događa dok ležite ili tijekom saginjanja. GERB karakteriziraju bol u prsištu, ali i lako kvarljivi zubi.
