Jasminko Halilović, osnivač i direktor „Muzeja ratnog djetinjstva“ gost je ovosedmičnog izdanja „Crvene olovke“. Nedugo prije nego je Rusija krenula u agresiju na Ukrajinu, Halilović je boravio u Kijevu, gdje je „Muzej ratnog djetinstva“ otvorio svoj ured. U razgovoru Halilović ističe da ga sukob u Ukrajini zlokobno podsjeća na početak rata u BiH.

Evropske vrijednosti

- Evropa se osigurava na njenim rubovima. To je nešto što smo vidjeli u Bosni i Hercegovini i što vidimo danas u Ukrajini. Ono što ulijeva optimizam u odnosu na rat u našoj zemlji početkom devedesetih, kada su evropski političari bili pomalo i izgubljeni u čitavoj situaciji i uljuljkani u pobjedu u Hladnom ratu, na sceni je nova generacija političara koja je svjesna svih konsekvenci rata i potrebi za branjenjem evropskih vrijednosti – smatra Halilović.

Prema njegovom mišljenju Putin u Ukrajini vodi nepobjediv rat.

- Ja mislim da Rusija ovaj rat ni na koji način ne može dobiti. Putin je 2014. godine okupirao Krim i stanovništvo je to prihvatilo bez otpora. Ipak, u ovih osam godina mnogo toga se desilo. Ukrajina je uspjela izgraditi svoje institucije, ojačala je svoju demokratiju, stvorili su jedinstvo među narodom. 

I ti ljudi žele da budu okrenuti ka EU i Zapadu, ne žele rusku vladavinu. Čak i u slučaju da Putin nekako osvoji Kijev, a mislim da se to neće desiti, on ne može dobiti rat. Oni neće nikad prihvatiti njegovu vladavinu. Kijev neće pasti ni za 5 dana, ni za 5 godina, a ni za 20 godina – smatra Halilović.

Pomoći Ukrajincima

Halilović, koji ističe kako je u kontaktu s mnogim Ukrajincima, navodi kako su ovi ljudi spremni boriti se do kraja.

- Niko od mojih saradnika, poznanika nije htio do zadnje napuštati Kijev, uključujući i osobe ženskog spola. Svi su govorili ostat ćemo i borit ćemo se ako treba. Kao država koja je i sama prošla rat i mi u Bosni i Hercegovini, imamo posebnu obavezu pomoći ljudima u Ukrajini. Naravno država je siromašna i ne može se od nas očekivati da dajemo Ukrajini neku izdašnu finansijsku pomoć, ali primiti određeni broj izbjeglica iz Ukrajine, produžiti pravo na boravak u našoj zemlji sa 30 na 90 dana, pa na kraju i organizovati proteste za narod Ukrajine ja svakako nešto što možemo uraditi s naše strane – smatra Halilović.

Privatni muzej

Muzej ratnog djetinstva osvojio je brojne nagrade. Na pitanje kako je došao na ideju da se uopće upusti u pokretanje jednog ovakvog projekta, Halilović ističe da je za sve odgovorna knjiga.

- Ja sam prije muzeja pokrenuo nekoliko biznisa, to je zapravo bio moj prelazak u neprofitne vode. Na ideju za pokretanje muzeja došao sam kad sam pisao knjigu „Djetinjstvo u ratu“. Toliko je tu materijala postojalo, toliko ideja, predmeta, iskustava, da sam u jednom trenutku shvatio da to moramo pretočiti u Muzej – rekao je Halilović.