Američki ambasador u BiH Erik Nelson (Eric) dao je ekskluzivni intervju „Dnevnom avazu“, u kojem je govorio o posljednjim izjavama ruskog ambasadora u našoj zemlji, a koje su vezane za NATO put Bosne i Hercegovine, zatim o novom visokom predstavniku, izmjenama Izbornog zakona, korupciji, za koju kaže da je rak-rana bh. društva...

Iskorak naprijed

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov nedavno je izjavio da je približavanje BiH i NATO-a neprijateljski korak prema Rusiji. Kako Vi to komentirate?

- Moj odgovor - umjesto da govorim o prijetnjama, govorit ću o saradnji sa saveznicima. SAD i Evropska unija su saveznici NATO-a, svi mi nudimo BiH čvrsto partnerstvo, otvorenu ruku, partnerstvo posvećeno reformama i napretku u Bosni i Hercegovini. Partnerstvo NATO-a i BiH godinama je već važno, napravljen je novi korak naprijed dok idemo ka programu reformi, gdje BiH ima priliku da definira napredak koji želi postići uz podršku saveznika. Taj napredak i reforme su u skladu s reformama koje su neophodne za napredak na putu ka EU.

Program reformi je vodič za SAD i druge saveznike da reagiraju i da daju pomoć BiH, onu koja joj je najviše potrebna. Znači, nastojanja NATO-a da ovoj zemlji pomognu da napreduje i dalje se nastavljaju. To je pomoć koja se nudi otvorene ruke. Alijansa je skup saveznika. To je organizacija zasnovana na konsenzusu i za nas je važno da tako i radimo. Jasno je da priznajemo i konsenzus u BiH.

Taj konsenzus vidim kao široku podršku za efikasno partnerstvo s NATO-om. Čvrsto shvatanje pomoći koju saveznici NATO-a daju i mogu dati da zemlja ide naprijed i priznavanje mira koji je NATO donio regiji i BiH i šansu da pomoć NATO-a u ovim reformama može ojačati sigurnost, vladavinu zakona, prosperitet i privući investicije.

Može li Rusija utjecati na put BiH u NATO? Odnosno, kako i kada BiH može do eventualnog članstva u NATO-u?

-Vrata NATO-a ostaju otvorena. Put kroz ta otvorena vrata jeste put ka članstvu. To je put koji ima puno važnih dijelova koji definiraju reforme i progres koji BiH treba da ostvari, progres u tome da se podignu standardi za sigurnost, za vladavinu zakona, za upravu, za odgovornost, standardi koji se odnose na borbu protiv korupcije, standardi za modernizaciju odbrane.

Sav taj napredak, sve su ovo dijelovi puta na kojem mi podržavamo BiH u kretanju naprijed, da bi jednoga dana došla do tih otvorenih vrata i odlučila, kada i saveznici, također, konsenzusom odluče da je BiH spremna, da je dobrodošla i tada, kada konsenzus među građanima BiH u vlasti bude čvrst da je to partnerstvo, da je to savez koji ima smisla za BiH, koji će osigurati trajni prosperitet, trajnu sigurnost za ovu zemlju i njene susjede, kao što to imaju i sve članice NATO-a u Evropi i preko Atlantika.

Želim još jednom naglasiti, BiH je suverena zemlja. O brzini kojom se kreće na tom putu odlučuje ona sam. Odluke za priključenje Alijansi donosi BiH. To je suverena zemlja i nijedna druga zemlja ne može joj reći šta treba biti njen cilj. Ali mi shvatamo koji je cilj građana, mi razumijemo da građani traže čvršću vladavinu zakona, da žele prosperitet i sigurnost i to je ono što ćemo mi podržati, taj kontinuirani napredak u poboljšanju u ovim područjima.

Nova energija

Znači, u NATO samo uz konsenzus svih u BiH...

- NATO je koalicija partnera koji to žele biti. A odluka da se priključi NATO-u zahtijevat će konsenzus među liderima BiH. Jer trebaju nam lideri koji vide, uviđaju vrijednosti ove vrste partnerstva i koji su spremni nadograđivati se na to i proizvoditi bolje rezultate za građane. To će biti odluka lidera. To je izrečeni cilj BiH i mi podržavamo taj cilj. Ali znamo da ne želimo člana koji baš i ne želi biti član. Mi znamo, i ja sam siguran, dok ovo partnerstvo napreduje, dok reforme se budu provodile, da će taj konsenzus biti jak.

Nakon što je Džo Bajden (Joe Biden) izabran za predsjednika SAD sve češće se u javnosti spominje jači angažman američke administracije u BiH. Govori se i mogućoj inicijativi za promjene Dejtonskog ustava BiH, a sve u cilju funkcionalnijeg uređenja države BiH. Koliko su očekivanja javnosti i građana BiH realna?

- Prije svega, svaka promjena administracije u Americi donosi novu energiju, nove perspektive, novi fokus u Bijelu kuću. Predsjednik Bajden sa sobom nosi decenije iskustva u vanjskoj politici i iskustvo i znanje iz prve ruke o zapadnom Balkanu i BiH. On zna koji su izazovi, on zna koliki su ti izazovi tu i koliko je teška bila historija u BiH.

Potcrtavam, također, da je, bez obzira na administraciju, a nadam se da to svi građani ove zemlje shvataju i uključuju u svoja očekivanja, važna dosljedna podrška iz Vašingtona, dvostranačka podrška. Iz godine i godinu Kongres SAD, obje stranke, podržavaju i posvećuju, odnosno odvajaju sredstva za napredak BiH. Dakle, to se vrlo malo mijenjalo. I dalje podržavamo uspjeh BiH.

Očekivanje građana - ja mislim da je pismo državnog sekretara Blinkena Predsjedništvu BiH od jučer (prekjučer, op. a.) dobra referentna tačka da ljudi shvate šta administracija predsjednika Bajdena smatra pitanjima u BiH za 2021. godinu i mogućnostima, i prije svega mislim da je državni sekretar potvrdio da su SAD uz građane. SAD slušaju i podržavaju ono što su težnje bh. građana, šta su očekivanja u smislu sigurnosti, mira, napretka i vladavine prava.

I to su očekivanja koja se u ovom trenutku ne ispunjavaju u BiH, ne ostvaruju. Znamo, ima puno nedostataka u dejtonskom ustavu. I sudovi su jasno to kazali. Dakle, ti nedostaci trebaju se riješiti i, kao što je državni sekretar Blinken rekao, oni se mogu rješavati kroz ozbiljan dijalog, svrsishodan značajan kompromis i konsenzus u smislu rješavanja reformi, uključujući i ograničenu ustavnu reformu u BiH da bi naredni izbori 2022. godine bili pravični i da svi građani imaju jednaku šansu da budu kandidati na tim izborima i da svi građani smatraju da je njihov glas bitan.

Iz pisma državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony) da se primijetiti da neće biti radikalnih promjena Ustava, nego da se uz razgovore i konsenzus ide u postepenu promjenu Ustava BiH...

- Upravo tako. Ja mislim da je to ključna poruka pisma sekretara Blinkena. Vi ste mi dali priliku da ga citiram. Državni sekretar je primijetio da se teški i kompleksni problemi mogu rješavati kroz pregovore, korak po korak, što će zahtijevati kompromis i dijalog. Mi znamo da to može funkcionirati, jer prošle godine je to funkcioniralo, kad smo riješili dugogodišnju blokadu kada je riječ o izborima u Mostaru.

SAD smatraju da je 2021. godina prilika, mogućnosti. Nije izborna godina. Ovo je godina kad treba rješavati ozbiljne reforme i provoditi ih. Ako pokušamo riješiti sve odjednom, vjerovatno nećemo uspjeti. Ako kažemo da jedino savršeno rješenje je rješenje, onda nećemo uspjeti. Ali, ako se možemo fokusirati na to šta se može postepeno unaprijediti ove godine po pitanju top prioriteta, za koje mi smatramo da su dobro naznačeni u 14 ključnih prioriteta Mišljenja Evropske unije i u agendi 5+2, dakle to se dešava paralelno i to je komplementarno, ovdje se radi o postepenim promjenama.

Kao što je državni sekretar rekao, fokus je na provedbi ograničenih, ali značajnih izbornih, ustavnih, ekonomskih i reformi u oblasti vladavine zakona da bi se osiguralo da se prava svih građana u izbornom procesu štite, da se unaprijedi integritet pravosuđa, da se smanji mogućnost, obim za korupciju, da se poboljšava ekonomski oporavak i da se počne vraćati povjerenje među građane.

To jeste dug spisak, jer spisak stvari koje građani žele da se poprave je čak i duži, ali to je spisak gdje mi vidimo stvarne mogućnosti za napredak u ovoj godini ukoliko se politički lideri ozbiljno angažiraju kroz dijalog, izraze spremnost da postignu neophodne kompromise, da se pomogne ovoj zemlji da napreduje za dobrobit svih njenih građana.

Uključiti CIK

U toku su pregovori SDA i HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona. HDZ insistira na rješavanju „legitimnog predstavljanja Hrvata“. Kako Vi komentirate te pregovore? Treba li u pregovore o Izbornom zakonu uključiti i druge političke aktere i razgovarati i o drugim očiglednim problemima i nedostacima izbornog procesa, o sprečavanju izbornih krađa, o uvođenju, naprimjer, elektronskog glasanja i slično?

- Reforme koje BiH treba da provede u 2021. zahtijevaju ozbiljan dijalog, kompromis i konsenzus. Ta vrsta ozbiljnog dijaloga će podrazumijevati viši stepen transparentnosti. Sve stranke moraju sudjelovati i također će biti neophodna institucionalna podrška. Ovdje se ne radi o većoj spremnosti jedne stranke u odnosu na neku drugu. Ovdje se radi o više stranaka koje će sjesti, razgovarati i postići kompromis o izbornoj reformi iznad svega. I koji je paket koji će biti neophodan za dovoljno stranaka da to podrže, da se dogovore o izbornoj reformi da bi se postigao taj cilj, koji sam spomenuo za 2022., koja će biti godina slobodnijih izbora u kojima će se svi građani moći kandidirati i gdje će svaki građanin smatrati da je njegov glas bitan.

Dakle, ta vrsta reforme će zahtijevati ne samo legislativnu promjenu. Same izmjene Izbornog zakona neće riješiti pitanje slučaja ''Sejdić - Finci'' i drugih odluka Evropskog suda za ljudska prava. I to treba riješiti. Dakle, imamo reformu Izbornog zakona, to je jedan paket, odnosno jedna stvar koju treba riješiti. Drugi paket je ''Sejdić - Finci'' i odluke Evropskog suda za ljudska prava koje identificiraju nedostatke u izbornom procesu. I to će zahtijevati ograničenu ustavnu reformu. I treća grupa nastojanje da dođemo do pravičnijih izbora koji će više zadovoljiti građane, a tu se radi o reformi izbora, provedbi preporuka Ureda za ljudska prava i demokratiju, OSCE-a, GRECO-a, Vijeća Evrope, o ključnim nedostacima u izbornom procesu u BiH.

Dakle, to je ključni element, također. Element koji je neophodan kako bi dobili podršku od svih stranaka i od svih građana i kako bi to sve imalo smisla i kako bi došli do korektnih izbora. Želim dodati da ovdje postoje važna komponenta i neki uvjeti. Jedno je - ovo nije samo rad političkih stranaka nego institucija. To počinje s političkim strankama koje razmišljaju o idejama da bi postigle konsenzus. Ali se završava u Parlamentu, gdje se glasa. Znači, svi ovi prijedlozi postat će stvarnost kada prođu Parlament. Parlament će imati konačnu riječ. A provedba će tražiti institucije i njihov angažman, iznad svega Centralnu izbornu komisiju (CIK). Učešće CIK-a u ovom procesu je od fundamentalne važnosti.

SAD su podrška ovom procesu. To je proces koji je vođen u mnogim zemljama i pristup njemu zahtijeva da CIK bude uključen. Jer kako možete reformirati izbore i izborni sistem ako ne uključujete CIK? Mi to smatramo važnim. Mislim da je njihov glas značajan, značajno je njihovo učešće. Sve stranke treba da učestvuju, a uvjet SAD jeste sljedeći: sve ove promjene Ustava ili Izbornog zakona trebaju biti koraci naprijed. Nismo ovdje da bismo pomagali ili podržavali promjene koje će zemlju povesti unazad, koje ne vode zemlju naprijed na njenom putu ka približavanju EU, koje ne daju veću moć građanima i poboljšavaju integritet njihovog glasa, jednako učešće svih građana u izbornom procesu.

To je jasan uvjet koji SAD imaju što se tiče našeg razumijevanja kako ova reforma treba izgledati, onoga što mislimo da građani očajnički žele i što vjerujemo da je moguće postići.

Autokratska društva

Korupcija se godinama navodi kao rak-rana bh. društva. Čini se da je eskalirala tokom pandemije koronavirusa. Vi o tome redovno govorite u javnim nastupima. Smatrate li da se dovoljno radi u borbi protiv korupcije i šta je potrebno uraditi da se BiH konačno uhvati ukoštac s ovom pošasti?

- Sviđa mi se vaš opis korupcije. I ja je opisujem kao rak-ranu u BiH. Korupcija jeste rak-rana u bilo kojem demokratskom društvu. Korupcija je žila kucavica u autokratskom društvu. U demokratiji to je rak-rana i mora ju se napasti. Mora ju se umanjiti. Mora se boriti protiv nje. Nastojanja u BiH da se riješi pitanje korupcije nisu adekvatna. Bojim se da rak-rana pobjeđuje. Znam mnoge građane koji imaju isti osjećaj. Mislim da vidimo to zaista na ozbiljan, sumoran način, u egzodusu porodica koje odustaju i idu negdje drugo da traže svoje šanse, odlaze u zemlje članice euroatlantske zajednice, gdje znaju da je vladavina zakona jaka, da postoje šanse, da postoji sigurnost, da su garantirana prava pojedinca.

Korupciju se mora napadati. I to treba biti prioritet. Želim spomenuti nekoliko načina za koje SAD misle da se adekvatni u borbi protiv nje. Jedna je na visokom nivou. Imate 14 ključnih prioriteta EU. Vrlo je jak naglasak na jačanju vladavine zakona. Specifične mete za jačanje vladavine zakona uključuju Zakon o sukobu interesa, koji zadovoljava standarde EU, reforme Zakona o VSTV-u, koji će donijeti integritet toj problematičnoj instituciji, zatim važne reforme kao što je prijava imovine.

U 14 ključnih prioriteta postoji i usvajanje zakona o javnim nabavkama da bi se ograničio neprihvatljivi nivo korupcije u javnim nabavkama. Sada postoji zakon koji Vijeće ministara jeste odobrilo, koji je Delegacija EU procijenila i smatra da zadovoljava standarde EU. Važno je da taj zakon ne bude razvodnjen u Parlamentu. Već ima nekoliko amandmana kojima se pokušava razvodniti.

Znači, to su tri reforme koje treba uraditi u 2021. da bi se borilo protiv korupcije, da bi se počelo boriti protiv te rak-rane. Također ju treba svakodnevno napadati. Nekoliko je načina na koji se to može uraditi. A to je da građani osjećaju da imaju više moći i ovlasti, da novinari imaju više moći, a pomoć USAID-a je usmjerena da podrži istraživačko novinarstvo da bi se došlo do toga. Ali, također, i rad s lokalnim vlastima koje su spremne da se ozbiljno bore protiv korupcije time što će slijediti model koji smo vidjeli da je prilično efikasan, a to je Ured za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo.

To je prvi Ured i vrlo je efikasan. Efikasni su bili protiv tog raka, protiv te zloćudne bolesti, jer taj model, koji nadamo se da možemo proširiti na više kantona i jurisdikcija u BiH, prihvata da tu zloćudnu bolest treba napasti snagama za provedbu zakona, pravosuđa, ali i samih institucija.

Ured za borbu protiv korupcije radi da osigura da postoje administrativne kazne, sistemi, transparentnost i kontrole kako bi se obeshrabrila korupcija i kaznila prije nego što treba da dođe do tužioca. Jer, vraćam se samim tim na pravosuđe i rat koji gubimo protiv tog raka ovdje, u BiH. Dakle, tužilac, u vašoj analogiji, mora biti hirurg da ukloni taj tumor iz tijela. Ne vidimo previše tužilaca u ovoj zemlji koji su spremni da to preuzmu na sebe. Ima ih nekoliko, ali premalo.

Naša pomoć ciljano ide onima koji su napadnuti, kao Ured za borbu protiv korupcije, mi se pokušavamo boriti za naše interese, da ovlastimo ljude na njihovom poslu. A pravosuđe, nažalost, nije još aktivno u tom ratu. Broj krivičnih prijava na visokom nivou u oblasti korupcije je sraman i građani to vide. I to je ono što u građanima ubija nadu. I zato smatramo da je 2021. važna godina u kojoj se to treba rješavati.

Neće se to riješiti preko noći. Ali svaka politička stranka, svaka vladina institucija, svaki građanin treba doći do onog trenutka kada će reći - dosta! Vrijeme je da se nešto poduzme. Vrijeme je za borbu protiv korupcije. I treba staviti korupciju tamo gdje pripada. Ili ćete se riješiti tog tumora u potpunosti, ili se boriti protiv njega dobrim lijekovima. I, naravno, trebate imati visok stepen transparentnosti kao neki rendgen-snimak koji ćete koristiti.

BiH nije zadovoljila kriterije da bi se okončao rad OHR-a

Sve češće se govori i o dolasku novog visokog predstavnika u BiH, a kao kandidat se spominje Kristijan Šmit (Christian Schmidt) iz Njemačke. Je li američka administracija uključena u razgovore o imenovanju novog visokog predstavnika? Ko bi to mogao biti i šta možemo očekivati od novog visokog predstavnika?

- Prije svega, SAD podržavaju Ured visokog predstavnika i sposobnost da ispuni svoj mandat, a to je potpuna provedba civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. OHR, jasno je, ima još važnu, ključnu ulogu koju treba igrati u BiH. Ustvari, BiH nije zadovoljila kriterije da bi se završila međunarodna supervizija, koji su 2008. godine definirani od Vijeća za implementaciju mira. Jer, jednostavno rečeno, bili su definirani kao 5+2. Pet ciljeva i dva uvjeta koje je Vijeće za implementaciju mira opisalo kao spremnost BiH kada se to ispuni da se završi međunarodna supervizija.

Napredak u vezi s tom agendom do sada je bio vrlo razočaravajući, ne zbog toga što nije djelovao visoki predstavnik ili međunarodna zajednica, nego očekivali smo odgovornost na lokalnom nivou za taj napredak, ali nje nije bilo puno. A to je ono što će visoki predstavnik i SAD nastaviti podržavati. Znači, predstavnik koji ima ovlasti i koji je angažiran da govori ko su odgovorni, da pomogne ovoj zemlji, da se kreće, da ide naprijed, da se završi međunarodna supervizija. Jer rezultat do sada nije adekvatan. Mislim da je to vrlo očigledno u slabom funkcioniranju države.

Što se tiče razgovora o promjeni osobe koja će biti visoki predstavnik, SAD smatraju da u svakoj instituciji mora doći do promjene onih koji su na određenim pozicijama. Mi podržavamo kontinuitet, efikasnost i to da visoki predstavnik bude sposoban da ispuni svoj mandat i ostvari rezultate koje Vijeće za implementaciju mira očekuje. Ja mislim i znam da građani to očekuju.

Postoje navodi o ozbiljnoj korupciji u vrijeme pandemije

Nadležni u BiH kao argument za nenabavku vakcina protiv COVID-19 najčešće pronalaze u problemu sa zakonima o javnim nabavkama. Je li to legitiman argument? Je li urađeno dovoljno u vezi s ovim pitanjem?

-Poteškoće kojima svjedočimo s nabavkom vakcina za vrijeme pandemije su nam primjer kako zakon nije adekvatan. S jedne strane, postoje navodi o ozbiljnoj korupciji, koja, nažalost, košta i života u ovoj vrlo važnoj borbi protiv pandemije. Ali čak i činjenica da ta nabavka ne može ići transparentno je indikator da treba unaprijediti Zakon o javnim nabavkama, da sistem ne osigurava konkurenciju, da ne ograničava sukob interesa, da nema dovoljno transparentnosti. Sve to treba ojačati.

Jer to sprečava vlast da radi svoj posao. Troši se prevelik novac i uzrokuje odgađanje koje može izazvati gubitak života. Ja mislim da ovo jeste primjer gdje sadašnji zakoni o javnoj nabavci, uključujući i ovaj na državnom nivou, nisu adekvatni.

Sve reforme koje će SAD podržavati zasnovane su na Dejtonu

- Smatram da je važno isticati, kada ljudi razgovaraju, koje su to ograničene ustavne reforme i kako će to izgledati, potvrditi da sve ove reforme koje će SAD podržavati jesu zasnovane na toj platformi dejtonskog ustava. Fundamentalno prepoznajući i priznajući principe Dejtona, da je BiH suverena zemlja s teritorijalnim integritetom, multietnička zemlja koja se sastoji od dva entiteta i tri naroda. Dakle, ja to uvijek ističem. To je konstanta.