Bisera Turković, nedavno imenovana ministrica vanjskih poslova BiH, prva je žena na ovoj funkciji u historiji naše zemlje. Istovremeno, Turković je i prva dama izabrana na poziciju zamjenice predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a bila je i prva bilateralna ambasadorica BiH izabrana 1993. godine.
U intervjuu za „Dnevni avaz“ Turković govori o prioritetima vanjske politike naše zemlje, te da će analiza stanja u MVP-a koju je zatražila pokazati odakle će se krenuti sa sređivanjem situacije u ovom ministarstvu.
- Hrvatska narednih šest mjeseci predsjedava EU i smatram da je dobro da su završeni hrvatski predsjednički izbori, što će umanjiti bespotrebne političke tenzije i retorike te doprinijeti tome da se svi više okrenemo ozbiljnom radu i zahtjevima koje je EU postavila pred nas, a gdje i Hrvatska ima značajnu ulogu - kaže Turković.
Hoće li nakon godine stagnacije i blokada biti teško vratiti BiH u fokus Brisela, odakle smo još u maju prošle godine dobili preporuke koje je neophodno provesti?
- Smjernicama vanjske politike BiH je jasno određeno da su naši prioriteti u ovom času euroatlantske integracije, a samim tim i naša pozicija u odnosu na NATO i Evropsku uniju (EU). Tu treba pojačati dinamiku rada. Imali smo nesreću da Vijeće ministara nije bilo formirano i da su neki procesi bili usporeni. Sad je tu situacija popravljena, ljudi su zauzeli pozicije u Vijeću ministara i pred nama su veliki zadaci.
Moramo raditi na provedbi mjera koje su dostavljene iz Evropske komisije, na tome se ozbiljno radi kada je NATO u pitanju i tu je situacija mnogo jasnija. Mi smo na dobrom putu da ubrzamo reformske procese i smatram da bi se ubrzo mogli pokazati i rezultati. Ne vidim razlog da se svi procesi ne ubrzaju.
Čemu ćete dati prioritet kada je u pitanju sređivanje stanja u Ministarstvu vanjskih poslova, o čemu je čak raspravljao i Parlament BiH?
- Ne bih se usudila davati neke precizne planove, niti stavove bez osnovne analize o tome dokle smo došli. Ta analiza se radi i kada sagledamo stvari, moći ćemo napraviti planove da vidimo šta je moguće i na čemu ćemo raditi naredne tri godine.
Šta biste prioritetno i prije nego što bude gotova ta analiza mijenjali u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH?
- Kroz svoj rad na ambasadorskim pozicijama i sama sam uočavala da je odnos diplomatsko-konzularnih predstavništava prema našim državljanima koji se nalaze van zemlje, najblaže rečeno, neprimjeren. To treba hitno promijeniti. Želja mi je da se stvori takav ambijent da se naši građani onog trenutka kada uđu u neki naš DKP osjećaju tako kao da stupaju na tlo BiH. Mi smo servis, nismo vlast, nismo moć i moramo, naravno uz poštivanje svih zakonskih ovlaštenja, biti ljubazni i na usluzi tim ljudima.
Je li moguće unaprijediti odnose sa susjedima, naročito s Hrvatskom i Srbijom, odakle u posljednje vrijeme dolazi neprimjerena retorika u vezi s BiH?
- Mi nismo birali susjede, ni susjedi nisu birali nas. Jedno je činjenica i svaki pametan susjed i čovjek će znati da BiH ostaje tu gdje jeste i da ostaje nezavisna i suverena zemlja. Prema tome, s BiH je bolje sarađivati nego je napadati. Pa makar i retorikom i onu koja je sad aktuelna treba što prije prevazići. BiH treba saradnike, partnere i prijatelje. Mi ćemo ih imati, ali bismo voljeli da to budu oni koji su nam najbliži u regiji. Prosperitet na ovim prostorima može se postići samo kroz saradnju.
Ogroman mehanizam
Proteklih godina bilo je situacija kada ministri vanjskih poslova nisu provodili stavove Predsjedništva BiH, kao organa zaduženog za kreiranje vanjske politike, nego su se kod nekih poteza rukovodili entitetskim odlukama.
- Mi ćemo apsolutno poštivati naloge Predsjedništva BiH, a isto tako računam da će Predsjedništvo uvažavati sugestije iz MVP-a. Zasigurno je nekima u ovom ministarstvu bilo lakše pobjeći nego se uhvatiti ukoštac s radom i organizacijom posla u ovom ministarstvu, koje je jedan ogroman mehanizam. Moj cilj je da MVP, koji broji oko 500 ljudi sa 56 DKP-a, prije svega stavim u funkciju ove zemlje.
Sve će biti podložno kontroli
Mnoge je iznenadio podatak revizora da je bivši ministar vanjskih poslova za godinu na putovanja potrošio oko 1,6 miliona maraka. Hoćete li Vi toliko putovati?
- Mora se imati strategija putovanja. Bilo bi suludo putovati po svim pozivima koji stižu. Nemamo ni mogućnosti ni potrebe da se „skače“ na svaki poziv. Ali mora biti jasno ko su i šta prioriteti u kontaktima i kako graditi veze i prijateljstva na koje se možemo osloniti. Zbog obaveza u Vijeću ministara naravno da ću vagati je li neophodno da se baš ja odazovem svakom pozivu za putovanje ili će biti moguće i da me neko zamijeni. Najavljujem da će, generalno, sve biti podložno kontroli, pa i moja putovanja.
Primjedbe i sugestije
BiH je jedina zemlja u Evropi koja nema Zakon o vanjskim poslovima, iako je proteklih godina nekoliko prijedloga „kupilo prašinu“ u ladicama Predsjedništva BiH. Šta ćete raditi na tom planu?
- Napravljeni su solidni temelji na izradi tog zakona, čak je kompletiran i jedan nacrt. Predložit ćemo Predsjedništvu da mi iz MVP-a zajedno s njima sagledamo taj nacrt i doradimo ga uz zajedničke primjedbe i sugestije kako bismo dobili zakonski okvir na osnovu kojeg će se raditi u ovom ministarstvu.
