Bjegovići, Blaž, Brezje, Gornja Jagodina, Gornje i Donje Štitarevo, Donje Dubovo, Dragomilje, Zakrsnica, Zanožje, Zlatnik, Jarci, Rutenovići, Hranjevac i još 16 sela u Višegradu su u potpunosti prazna!

Rezultat je to agresije na BiH, neimaštine, raseljavanja. Užasa. I ono ljudi što bi se možda vratilo, nema gdje da se vrati. Održivi povratak nikada nije bio održiv.

Bolja vremena

Ona šačica što je tu, muku muči, poput Dževada Demira, koji se vratio na Crni Vrh i živi sam. Reporteri „Avaza“ posjetili su nekoliko sela s početka teksta.  

Sablasno. Groblja su jedini svjedoci da je tu nekada bilo života.

U selu Lijeska zaustavljamo se pored kuće bake Milje Tanasković. Siniša Racković pomaže da se ispeče rakija.

- Zovi Dževada (Demir, op. a.), on najbolje zna kako je živjeti sam u selu – govori Racković.

Dok nam Siniša daje upute, baka Milja se prisjeća onih vremena. Boljih.

- Svi živjeli k'o jedno. Dolazili jedni drugima na slave i na bajrame. Pazili se ljudi. I onda dođe ono zlo i sve to uništi. Opet bi narod živio zajedno – prisjeća se baka.

Doživjela je porodičnu tragediju, ali o tome ovako govori:

- Najviše su stradali muslimani. Žao mi je svakog živog bića, a kamoli čovjeka. Bilo je ovdje ljudi, nije bilo pusto, a vidi sad. Ne možeš dijete sresti.

Dolazi Dževad. On živi sam u selu Crni Vrh. Društvo mu prave dva psa.

- Boli što meni, koji želim da se vratim ovdje, nisu obezbijeđeni uslovi. A davali su sve onim ljudima što nikada neće ovdje da se vrate. Eto zato su sela prazna. To je tuga jer niko nema mozga. Što ćeš praviti čovjeku kuću ako neće da se vrati – pita se Demir.

Pokazuje nam na tri kuće u selu Hranjevac. Njihovi krovovi jedva se vide. Tek vrhovi izronili iz šume. S obzirom na to da do Višegrada ima sat i 15 minuta vožnje po lošem makadamu, pitamo ga šta i kako u slučaju kakve bolesti, nevolje.

- Ako do toga dođe, onda je kasno – govori Demir.

Nema struje

Na putu do Hranjevca prolazimo kroz selo Zakrsnica. U njemu, bez struje, žive Hamed i Ismeta Čakar. 

- Ne mogu kupiti mesa, nemam frižider, sve se pokvari. Jedi krompir i šuti. Obećavali su nam struju i onda jednog dana sve stalo. Kažu, propao tender. Ako imaju pare, kakve veze ima tender – govori ogorčeno Hamed Čakar.

Ista slika i u ostalim selima.

- Prije 30 godina ovdje je bilo po tri razreda djece. Sada ima jedno dijete s ove strane Drine – kažu naši sagovornici.

Popis pokazao da je broj stanovnika prepolovljen

Prema posljednjem popisu, 2013. godine na području općine Višegrad živi 10.668 stanovnika, dok je prema popisu iz 1991. godine na ovoj općini živjelo 21.199 stanovnika.

Najviše ima Srba - 9.338, a Bošnjaka 1.043. Hrvata ima 33 dok ih je 1991. godine bilo 32.