Nakon zemljotresa jačine 4,3 stepena koji je danas zatresao Bosnu i Hercegovinu, oglasili su se brojni građani na stranici EMSC-a.- "Zenica, drugi sprat, poprilično se ljuljalo", "Osjetio se baš dobro", "Zatreslo u Zavidovićima", "Strahota", "Bio je poprilično jak", samo su neki od više od 200 komentara.Pisali su građani iz Banja Luke, Travnika, Gračanice, Zenice, Dervente, Zavidovića, Doboja, Tuzle, Srebrenika...Na društvenim mrežama također je primjetna panika u brojnim grupama te su korisnici jedni druge pitali da li su svi dobro.

Pisali su građani iz Banja Luke, Travnika, Gračanice, Zenice, Dervente, Zavidovića, Doboja, Tuzle, Srebrenika...

Brojne reakcije građana nakon zemljotresa: "Poprilično se ljuljalo"

Nakon što se bh javnost šokirala saznanjem da je glumac Moamer Kasumović osuđen za seksualno nasilje nad maloljetnikom te je zatvorsku kaznu od godinu isplatio, uslijedile su brojne reakcije građana, ali i javnih ličnosti.<h2>Vidno potresen</h2>Reditelj Haris Pašović za „Avaz“ je ispričao da je mladić ustao po okončanju predstave Beogradskog narodnog pozorišta "Tiho, tiše", koja je izvedena u sklopu 6. Sarajevo Festa 16. septembra u Narodnom pozorištu Sarajevo, čija je centralna tema vršnjačko nasilje, i kazao da je i sam iskusio seksualno nasilje, a izvršioc je bio Moamer Kasumović.- Predstava je očigledno potaknula mladića da ispriča svoju priču, ali je zamolio da se ne snima. On je bio jako emotivan, uzbuđen, vidno potresen, a publika i glumci su se potrudili da ga ohrabre te se na koncu i otvorio. Njegova priča je šokirala sve prisutne, a poslije razgovora pitali smo ga da li mi kao festival možemo nekako da mu pomognemo, međutim, on je rekao da ima svu potrebnu pomoć, ali je samo želio da se zna ime nasilnika – kazao je Pašović.Ovo je pokrenulo lavinu nakon koje je&nbsp;Tužilaštvo Kantona Sarajevo objavilo saopćenje i potvrdilo da je 2021. godine Moamer Kasumović osuđen na godinu dana zatvora zbog djela bludničenja nad maloljetnikom.- Mediji su prihvatili tu temu i mislim da je to pokazalo na jedan značajan način kako umjetnost i mediji mogu zajedno da povedu jednu društvenu akciju koja će, nadam se, iznjedriti rezultatima, prvo zaštitom žrtvi, a drugo da zakonodavac pooštri kazne i donese odgovarajući zakon koji će zajedno biti način prevencije da se takvi slučajevi u budućnosti ne događaju - istaknuo je Pašović.<h2>Jasan stav</h2>Također, pozvao je institucije i produkcije koje su imale dodira s Moamerom Kasumovićem da se oglase. - Moje kolege i ja smo potpuno zgađeni i očajni zbog tog zločina koji se dogodio. Ja kao reditelj nisam radio s Kasumovićem i vrlo površno ga poznajem, ali on je sarađivao sa nekim drugim produkcijama i mislim da je važno da se svi oni oglase te da bude jasno šta misle o svemu tome - zaključio je Pašović.Slučaj se dogodio 2021. godine, a nakon toga je uslijedila prijava i sudski proces koji je rezultirao presudom u kojoj je Kasumović dobio godinu dana zatvora.S obzirom da zakon dopušta da se može "otkupiti" do godine zatvora (jedan dan oko 100 KM), pretpostavlja se da je bh. glumac to i učinio zbog čega nikada nije otišao iza rešetaka.

Predstava je očigledno potaknula mladića da ispriča svoju priču, ali je zamolio da se ne snima, kazao je Pašović

Haris Pašović za "Avaz": Svi smo zgroženi, oni koji su sarađivali sa Kasumovićem trebaju se oglasiti

Irma Husić, pisac, pjesnikinja i veliki humanista, zaludila je javnost knjigom „Čistačica na crno“ gdje je glavna protagonistica Alma koju život, najblaže rečeno, nije mazio. Nakon objave da je završila pisanje, odmah je uslijedilo više od 1.000 narudžbi, a broj samo raste. Dosad je napisala više knjiga, a svi prilozi od prodaje išli su u humanitarne svrhe. <h2>Lavina priča</h2>Husić je za „Avaz“ pričala o svom iskustvu pisanja, dosadašnjim projektima, kao i novim planovima.- Junakinju ove priče, „Čistačica na crno“, koju često nazivam junakinjom, iako ona sama preferira termin "paćenica", upoznala sam u Njemačkoj tokom jednog od najtežih perioda njenog života. Zbližile smo se, a ona mi je otvorila svoje srce. Kada je kasnije sve to prošlo, slučajno sam je upitala što misli o objavljivanju nekih događaja na mojoj Facebook stranici, kako bismo saznali da li i druge žene proživljavaju slične situacije. Ta objava pokrenula je lavinu - lavinu tužnih priča, teških sudbina, zahtjeva za nastavcima i bezbroj upita za knjigu – kazala je Husić. Ističe da joj je zbog obaveza koje ima, trebalo godinu i pol da zapiše ovu priču. U međuvremenu je sa svojim pratiocima dijelila pokoji odlomak, a svi su željno iščekivali svaku novu riječ pokušavajući uhvatiti tračak nade da je Almi krenulo nabolje.<h2>Poruka čitaocima</h2>Kazala je da joj u pisanju najbitnije da prenese poruku čitaocima.- Kada pišem bajke, trudim se da iz njih proizađe neka pouka, kako za djecu, tako i za roditelje. Romani za mene predstavljaju prozor u nečiji život. Kada ih pišem, nastojim da taj prozor bude širok i otvoren, kako bi onaj tko gleda kroz njega mogao vidjeti sve boje tog nečijeg svijeta. Kada pokušavam prenijeti nečije emocije na papir, ukoliko me to ne boli kao da se meni dešava, ta priča nije za mog pera – objasnila je Husić.Dosad su izdali više bajki, „Tobi i vilina harfa“ - Priča o dječaku sa poteškoćama u razvoju koji na dnu jezera pronalazi čarobnu harfu, zatim „Jednorog Yan i pegasus Lars“ - kako naziv sugerira, pri susretu ovih mitskih bića, svako od njih poželi ono što nema.- Posebno emotivna bajka „Kuća ispod zvijezda“ , posvećena je djeci oboljeloj od raka. U ovoj priči, djeca smještena u ustanovi za liječenje otkrivaju noću da se nešto čarobno dešava s njihovom kosom. Sav prihod od ove bajke uplaćen je udruženju "Srce za djecu oboljelu od raka". Na koncu, „Dalal i čarobna krijesnica“, bajka čiji prihod ide za izgradnju domova u Siriji. Junakinja, sirijska djevojčica Dalal, u ruševinama nakon potresa dobija pomoć od onoga kome je nesebično pomogla – nabrojala je Husić.Pored izuzetnog talenta za prenošenje priče, Husić vodi humanitarno Udruženje Ilmi Batin, koje je dosad pomoglo brojnim ljudima.- Udruženje Ilmi Batin pruža podršku ne samo socijalno ugroženom stanovništvu, već i svim oblicima ličnog i društvenog razvoja. Omogućavamo školovanje ženama koje su to iz različitih razloga propustile, gradimo domove za djecu bez roditelja i starije osobe koje su izgubile krov nad glavom u potresu u Siriji, a prodajom naših knjiga pomažemo i drugim udruženjima. Naše područje rada je zaista raznoliko – navela je Husić.<h2>Planovi za budućnost</h2>Kada su u pitanju planovi za budućnost, njih Husić ima mnogo. Otkrila je da javnost čekaju nove knjige te gdje djeca mogu poslušati bajke. - Ja sam osoba koja konstantno nešto piše. Uvijek nosim torbicu s laptopom. Pišem u pauzama na poslu, u gradu dok pijem kafu… Pisanje je sastavni dio mog života, a društvene mreže su me po tome prepoznale. Moja poezija je dobro prihvaćena. Sav sadržaj objavljujem besplatno na svom Facebook profilu, a na YouTube kanalu smo čak snimili do sada objavljene bajke, jer svako dijete zaslužuje priču. Planiramo objaviti roman "Putevi osvete" sljedeće godine, čija je potražnja bila jednaka trenutnoj potražnji za "Čistačicom na crno". Također, imamo spremnu bajku pod nazivom "Pobješnjelo drvo i čarobna djeca", čiji će prihod biti namijenjen djeci s poteškoćama u razvoju. Po mom mišljenju, ovo će biti moja najljepša bajka do sada – zaključila je Irma Husić.

Uskoro izlazi "Čistačica na crno" koja je na dobrom putu da postane besteller

Irma Husić za "Avaz": Pisanje je sastavni dio mog života

Bosna i Hercegovina ima bogato kulturno naslijeđe i izuzetno turbulentnu historiju, a sve to je sa sobom donijelo i fascinantne legende i mitove koji su dio ove naše "srcolike“ zemlje. Ove priče se prenose s koljena na koljeno i bude maštu, vjerovali u njih ili ne. Bilo da je riječ o nekom ukletom mjestu, vilama ili duhovima, većina voli čuti neku od takvih priča.<h2>Svjetlosni prozori</h2>O Trebinju ima mnogo legendi, što ističe posebnost i ljepotu ovog grada, a svakako jedna od najpoznatijih je o čuvenom zmaju čuvaru Trebinja. Prema predanju, zaljubljeni parovi dolazili su do rijeke, gdje bi se blistavo krilo zmaja čuvara klatilo iznad njih. Vjerovalo se da bi ovo blagoslovljeno krilo donosilo dugotrajnu sreću i ljubav onima koji su mu se povjerili.Vodopad u Jajcu je, prema predanjima, bio sklonište vilinskog kralja koji je nagrađivao hrabre i plemenite ljude. Legenda kaže da bi svako ko uspije doći do srca vodopada otkrio vilinski dvor čija bi ga svjetlost zaslijepila, a kralj bi ga nagradio posebnim vodenim darom.

Legenda o gradačačkoj džamiji Husejniji govori da je Husein-kapetan Gradaščević, kada je odlučio da je izgradi, skočio sa zidina Kule na konju i tamo gdje je dorat utisnuo tragove, tu su se počeli kopati temelji.Na obali Jablaničkog jezera, uz šum vode, od lokalaca možete čuti i priču o prozorima ovog jezera. Kako kažu, tokom određenih noći, na površini jezera počnu se pojavljivati svjetlosni prozori koji vode na „drugi svijet“ te se u njima mogu vidjeti sjene ljudi iz prošlosti ili uvid u budućnost.Naizgled perfektno urađen i isklesan, svaki kamen Starog mosta u Konjicu krije legendu o mitološkom biću koje se krilo ispod te bi svaki put kad završe most neman se budila i rušila ga. Nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja dovršavanja mosta, graditelji su konačno shvatili da trebaju žrtvovati crnu kokoš kako se most ne bi srušio.<h2>Duhovno iskustvo</h2>O prijestonici BiH pisali su i govorili mnogi, u njene ulice ugrađivali i najveće tajne, priče i mitove, ali se ipak među njima ističe jedna manje poznata legenda. Legenda o sarajevskom satu bez kazaljki koji radi zahvaljujući magičnim svojstvima, koja nadilaze tradicionalno mjerenje vremena. Sudeći prema kazivanjima, ljudi koji se nađu u blizini ovog sata doživljavaju neku vrstu duhovnog iskustva.Djevojačka pećina u Kladnju donosi priču o opkladi brata i sestre koja je iza ponoći htjela da pokaže hrabrost i ode u pećinu kako bi donijela vodu iz bunara. Međutim, ona se nikad nije vratila, jer ju je navodno vreteno povuklo u bunar.<h2>Ukleta mjesta</h2>Širom BiH ima mnogo stećaka, obavijenih velom tajne, a legende kažu da su neki od njih ukleti i da donose nesreću onima koji ih pomjeraju. Legenda o kamenim svatovima u selu Kordići kod Bugojna priča o značenju stijena koje se nalaze kod rijeke Bunte. Naime, svatovi su na putu po mladu zamutili rijeku gdje je starica prala veš, nakon čega ih je proklela da se okamene. Oni su nastavili svojim putem, a po povratku se kletva ostvarila te je starica, nakon što je vidjela šta je uradila, odlučila da skoči u rijeku.&nbsp;

Vjerovali u njih ili ne, većina voli čuti neku takvu priču

Priče koje se prenose s koljena na koljeno: Mitovi i legende Bosne i Hercegovine

Na društvenim mrežama osvanule su brojne objave zabrinutih roditelja koji su šokirani sadržajem u Čitanci za 7. razred čija je autorica Almira Hadžihrustić. Naime, jedna od priča koja se obrađuje u toj knjizi govori o ocu koji mrtav-pijan pretuče svoju petogodišnju kćerku, nakon čega ona izgubi život zbog povreda koje joj je nanio. Riječ je o odlomku „Iz velegradskog podzemlja“ autora Vjenceslava Novaka.<h2>Dječija stvarnost</h2>Roditelji se pitaju koliko je prikladno da djeca u tom uzrastu izučavaju tako tešku tematiku i da li su u stanju da izvuku pouku, tačnije da li su kognitivno dovoljno razvijeni da mogu shvatiti? Kontaktirali smo izdavačku kuću Sarajevo Publishinga te su nam iz njihove redakcije potvrdili da je knjiga u njihovom izdanju i objasnili ko bira sadržaj udžbenika.

- Relativno smo upoznati sa svim sadržajem objavljene knjige, a sve što se nalazi u Čitanci je rađeno po planu i programu i nije bio autoricin izbor. Autori moraju iskoristiti tekst navedenog pisca ili spisateljice i obraditi ga lektorički – kazali su nam iz Sarajevo Publishinga.Profesor Bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika i književnosti Namir Ibrahimović potrudio se da za „Avaz“ razjasni dileme roditelja.- Odlomak iz te priče je po federalnom okvirnom nastavnom planu i programu na osnovu kojih su rađene čitanke za taj razred. Ono što ne piše u planu jeste koji odlomak se uzima iz određenog djela, njega bira autorica, a druga stvar jeste način interpretacije – kazao je prof. Ibrahimović.

Istaknuo je da misli kako se generalno potcjenjuju djeca i brine o stvarima koje zapravo nisu dječija tema.- Ja mislim da na djecu mnogo više utječe stvarnost u kojoj žive, jer se u toj stvarnosti nasilja događaju, kojem oni ili svjedoče ili su njegove žrtve. Književnost može biti sjajan povod da se o tome razgovara s djecom, naravno, taj nivo razgovora treba da se vodi u skladu sa dječijim uzrastom – naveo je profesor Ibrahimović.<h2>Primjerenost uzrastu</h2>Bilo bi sjajno, dodao je, da odgojno-obrazovne ustanove budu te koje modeliraju kako se razgovara o problemu, dakle ondje gdje uvijek znamo da je sigurno, ako se na pravi način radi.- Vrlo sam oprezan u smislu procjene je li ova priča prikladna konkretno za ovaj uzrast, tačnije odlomak koji je izveden, ali smatram da je trošenje energije na književno djelo kao adekvatnost primjernog sadržaja suvišno jer postoji čitav niz stvari koje nisu primjerene djeci u nastavi maternjeg jezika i književnosti u školama BiH, besmislen sadržaj, kao narodna poezija koja se nalazi u knjigama. Naprimjer, priča o budalini Taletu na koju zapravo niko od roditelja ne reaguje jer, šta? Smatramo da narodne pjesme trebaju promovirati tu vrstu nasilja? – zapitao se prof. Ibrahimović.

Obratili smo se i Ministrici obrazovanja Kantona Sarajevo Naidi Hoti-Muminović, članici stranke NIP za informacije, ali odgovor do zaključenja ovog broja nije stigao.<h2>Površna reakcija</h2>- Ja samo mislim da je površna reakcija na pojedine književne sadržaje pogrešno usmjerena. Meni bi bilo draže da roditelji kažu zašto se uopće Čitanka koja je nastala 2010. godine koristi i u 2024.? Šta smo radili 14 godina? Je li ne postoji nijedan drugi književni tekst koji je bliži djeci kojim mogu da se pomognu kako bi razumjeli svijet u kojem žive i tako dalje – kazao je profesor Ibrahimović.

Na društvenim mrežama su uslijedile brojne reakcije roditelja

Porodično nasilje u čitankama za učenike 7. razreda: Djeca čitaju kako je "pijani otac ubio kćerku"

Desetogodišnja Ajna Kahrimanović pobijedila je leukemiju. Taj put nije nimalo lak, čak ni za odrasle, a kamoli za krhku djevojčicu. Međutim, Ajna je pokazala izuzetnu hrabrost iako je oboljela sa samo tri godine. Čak ni gubitak kose nije utjecao na njeno samopuzdanje te je za sebe uvijek govorila da je lijepa, imala kosu ili ne.Nju i njenu porodicu zadesila je još jedna velika nevolja, kada je, nedugo nakon njenog izlječenja, ostala bez brata blizanca Ajmana, koji je izgubio bitku s neizlječivom bolesti.Njena borba inspirirala je i Medihu Sadić da napravi slikovnicu o njoj, pa sad Ajnina priča pomaže drugoj djeci da lakše prebrode te izazovne dane, a djevojčica je izuzetno ponosna na sebe i činjenicu da je glavni lik.Ajna danas, zajedno sa svojim drugarima, pohađa školu, raduje se svakom novom danu, uživa u druženju i čarima života, ali ne zaboravlja djecu koja prolaze istu borbu. Donira svoju kosu, brižno je njeguje, kako bi im pomogla da lakše prebrode teške dane.Ova djevojčica je svijetli primjer upornosti, nade, vjere u sebe i istrajnosti... Zasigurno može svakome održati lekciju o samopouzdanju.

Pobijedila leukemiju, tokom svoje borbe izgubila brata blizanca, a sada živi život punim plućima

Ajna s majkom nakon što se izborila za zdravlje

Ajna Kahrimanović: Simbol hrabrosti

Ajna Kahrimanović, djevojčica iz Sanskog Mosta koja ima samo 10 godina, primjer je hrabrosti i snage, ali i inspiracija mnogima, pa i Medihi Sadić, koja je odlučila napraviti slikovnicu o njoj. Ajna je pobijedila leukemiju i sada je jedna zdrava djevojčica koja uživa u životu i može mnogima održati lekciju o samopouzdanju. <h2>Donira kosu</h2>Njena majka Ermina Kahrimanović za „Avaz“ je pričala o borbi kroz koju je cijela ova porodica prošla.- Ajna je 2017. počela dobivati temperaturu, imala je upalu gnojne angine te smo otišli u bolnicu, međutim, iz Sanskog Mosta smo prebačeni u Bihać, gdje je ljekarima bilo nešto sumnjivo pa su odlučili da nas transportuju u Sarajevo. Kroz nekoliko dana otkrilo se da Ajna ima leukemiju, a ona je u tom momentu imala tri godine - kazala je Kahrimanović.Kako kaže Ermina, samo liječenje Ajna je prilično dobro podnijela i, srećom, sve je išlo svojim tokom, bez većih komplikacija. - Hemoterapija je sama po sebi teška, ali, srećom, sve je dobro izdržala, a ta faza je trajala nekih sedam mjeseci, nakon čega je uslijedila terapija održavanja. Sada je, hvala Bogu, dobro, ima kontrole i sve ide kako treba, evo od kraja 2019. godine - ispričala je Kahrimanović.

Ističe da je Ajna shvatila da se nešto dešava kad je počela da gubi kosu te da ju je uvijek zanimalo što se to dešava, a posebno jer je viđala i drugu djecu bez kose.- Nekako se pomirila s tim, iako je djevojčica, te je uvijek govorila: „Ja sam lijepa i kad sam ćelava. Bila sam lijepa s kosom, ali lijepa sam i bez nje. Uvijek sam najljepša.“ Kasnije je dobila i periku, ali nikad nije osjećala pretjeranu potrebu da je nosi, dok sada i sama donira kosu i čuva je kako bi mogla pomoći djeci - istaknula je Kahrimanović.<h2>Veliki gubitak</h2>Međutim, nije samo Ajna prošla kroz tešku borbu. Ona je imala i brata blizanca, Ajmana, ali su njega, nažalost, izgubili.- Ajman je imao Batenovu bolest koja je neizlječiva, a teška, užasna borba za njegov život trajala je do 2022. godine. Mi smo znali ishod te bolesti, ali ništa vas ne može pripremiti za kraj. On je od samog rođenja imao nekih problema i vodio se kao dijete s poteškoćama u razvoju. Ne znam je li se desila neka viroza koja je sve to pokrenula, ali smo tek tada otkrili od čega zapravo boluje - kazala je Kahrimanović.Ajna je, dodaje, veoma teško podnijela gubitak brata jer je gledala borbu s njim, a on na koncu nije mogao ni da jede sam, nije vidio, ni čuo, nije mogao bez kisika. Ona je to gledala i nadala se da će sve biti uredu.<h2>Inspirirala slikovnicu</h2>Mediha Sadić je Ajnu upoznala 2018., dok je njena borba još bila u toku. Kroz svoj rad s djecom shvatila je da im je lakše neke teške stvari objasniti kroz slikovnice, jer oni često ne razumiju riječi koje odrasli koriste. Njena prva slikovnica „Gusjenica i bubamara“ je o gubitku bliske osobe, a druga je o Ajninoj borbi. Sav novac od prodaje namijenjen je Udruženju „Srce za djecu“.Činjenica da je inspirirala Medihu da napiše knjigu o njoj je zaista velika stvar i uvijek je oduševljeno i presretno govorila „Ja glavni lik?“

Ova desetogodišnjakinja se, uz svu svoju borbu, morala da suoči i s gubitkom brata blizanca

Djevojčica Ajna Kahrimanović pobijedila leukemiju: Lijepa sam s kosom, ali sam lijepa i ćelava

Medicinske sestre iz Sanskog Mosta i dugogodišnje prijateljice Fatima Brkić, Zinka Murić i Melita Mujkić uživale su na odmoru u Albaniji koji se pretvorio u herojski čin. One su pritekle u pomoć čovjeku koji se borio za život i spasile ga pružanjem pomoći, što je ostavilo dubok utisak na sve prisutne i zasigurno su zaslužile pohvale za svoj nesebičan čin.<h2>Jezična barijera</h2>Zinka Murić je za "Avaz“ ispričala kako se sve odvilo i koliko je čovjek imao sreće što su se upravo one zadesile tu.- Dan kao i svaki na odmoru, plaža, sunčanje i slično, a u jednom momentu učinilo mi se da izdaleka čujem poziv u pomoć. Upitala sam prijateljicu čuje li i ona isto, međutim ona nije čula. Predložila sam da izađemo vani i tada smo ugledale grupu ljudi u daljini. U prvi mah sam pomislila da nije neko dijete u pitanju, pa smo potrčale da vidimo šta se dešava i tada ugledale čovjeka na zemlji – kazala je Murić.Ona navodi da su joj ljudi koji su bili prisutni tu rekli da je on pao u moru, te je izvučen iz vode na plažu i ostavljen tu jer niko nije bio stručan za pružanje pomoći.- Razmaknule smo gomilu, usne su mu bile plave i bio je u polusvjesnom stanju, pa smo nas tri pružile pomoć koja mu je bila potrebna – priča Murić.Objasnila je da svi ljudi imaju strah od smrti, a njih su učili da je u takvim situacijama vrlo važno osobu osloboditi tog straha jer on samo pogoršava situaciju, pa su one pokušale da mu pomognu i u tom smislu kroz razgovor.- Zbog jezične barijere uspjele smo saznati samo nekoliko stvari, da se zove Mehmed i da je iz Makedonije, ali meni je to bio signal da je svjesniji i da je bolje. Rekla sam mu da se ne treba plašiti jer smo mi medicinske sestre koje će mu pomoći te da je samo važno da prati naše upute – objasnila je Murić.<h2>Normalan postupak</h2>Neko od prisutnih je donio tlakomjer i vidjele su da je pritisak jako visok, a nekako im je uspio objasniti da ima ugrađen stent.U međuvremenu je stigla i hitna, a Murić naglašava da su je jako dugo čekale te, da se nisu zadesile na licu mjesta, on vjerovatno ne bi preživio.<h2>Ovakav postupak je normalan</h2>- Znate, nama koji smo u medicini ovakav postupak je normalan, to je ono što mi radimo. Međutim, čovjek zaista bude sretan kada u nečijim očima vidi zahvalnost. Nažalost, ne znam šta je bilo dalje s Mehmedom, a svim srcem se nadam da je dobro jer je bio stabilno kada su ga odvezli – zaključila je medicinska sestra Zinka Murić.

Zbog jezične barijere uspjele smo saznati samo nekoliko stvari, da se zove Mehmed i da je iz Makedonije, kazala je Murić

Medicinske sestre iz Sanskog Mosta pritekle u pomoć: Tri prijateljice spasile život čovjeku

Dženan Hodžić, bh. javnosti poznatiji po umjetničkom imenu Dr. Zo, publiku je iznenadio kada se 2011. godine povukao iz svijeta muzike. Razlog je bila odluka da se bavi poljoprivredom. Danas uspješno uzgaja brojne egzotične sorte na svom imanju u Topuzovom Polju kod Visokog, a za "Avaz“ je ispričao kako je došlo do te promjene.<h2>Muzika izblijedjela</h2>Poljoprivreda je, uz muziku, njegova velika ljubav u kojoj pomjera granice, tako da je, s kolegom Dženanom Smajićem, angažiran na inovativnom projektu.Njihov novi projekt fokusiran je na digitalizaciju poljoprivrednog sektora kroz primjenu naprednih tehnologija. Cilj je pomoći poljoprivrednicima da unaprijede svoje proizvodne procese, povećaju efikasnost i smanje troškove kroz inovativna rješenja.Jedan od ključnih aspekata je korištenje AI tehnologije za automatsko praćenje zdravlja usjeva i ranu detekciju bolesti i štetočina. Njihovi roboti opremljeni kamerama pregledaju biljke s tla, dok dronovi prikupljaju podatke iz zraka, omogućavajući sveobuhvatan pregled stanja usjeva.- Priča je krenula poprilično bezazleno, više kao neki izazov, ali onda se desio "klik“. Cijela priča o poljoprivredi mi je baš sjela i zemlja me "kupila“ - kazao je Hodžić.Kako nam je ispričao, vremenom se to počelo profilirati u mali porodični biznis pa je, na neki način, želja za muzikom lagano izblijedjela, a poljoprivreda došla u prvi plan. Istaknuo je da od muzike nikada nije u potpunosti odustao te da s vremena na vrijeme uradi neki singl.- Najčešće snimam u zimskom vremenu, kada je sezona mirna po pitanju poljoprivrede. Posljednji koji je objavljen upravo obrađuje temu o poljoprivredi, što je moj neki pokušaj spajanja te tematike s međuljudskim odnosima, nešto što baš i nije uobičajeno u rep i hip-hop muzici - naveo je Hodžić.<h2>Odabir sorti</h2>Kada je u pitanju uzgoj, odlučio je da krene s egzotičnim sortama, pa se među njegovim usjevima može pronaći svašta zanimljivo i za naše prostore neobično.- Prvo sam počeo s uzgajanjem kivana - afričke rogate dinje, a potom sam proširio asortiman. Sada, između ostalog, uzgajam meksički krastavac, peruansku jagodu, karela dinju, batat, ljute papričice poput habanera i karoline riper, san marcano paradajz i brojne druge - istaknuo je Hodžić.Zahvaljujući neobičnom pristupu uzgoja i odabira sorti, uspio je da plasira svoje proizvode na tržište te ističe da je zadovoljan rezultatima koje je postigao.

Danas uspješno uzgaja brojne egzotične sorte na svom imanju u Topuzovom Polju kod Visokog

Dženan Hodžić za "Avaz" o ljubavi prema zemlji: Bivši reper pomjera granice u poljoprivrednom uzgoju

U sinoćnjem sukobu migranata u Bihaću maloljetni migrant iz Sirije smrtno je stradao.&nbsp;Portparol MUP-a USK Adnan Beganović za "Avaz" je potvrdio da je riječ o A.S. rođenom 2007. godine u Siriji.- Oko 18.25 po izlasku na lice mjesta zatečena su tri migranta inicijala M.S., rođen 2008. godine, A.J. rođen 2008. godine i M.Y. rođen 2002. godine, svi iz Sirije, koji su stajali nad četvrtim licem koje je ležalo na zemlji. Radi se o licu inicijala A.S. rođen 2007. godine u Siriji koji je imao vidne povrede u predjelu grudnog koša - pojasnio je BeganovićO svemu je obaviješteno Kantonalno tužilaštvo, kazao je, a operativnim radom došlo se do informacije o licu koje bi moglo biti ili koja bi se mogla dovesti u vezu sa ovim krivičnim djelom. Potraga za njim je u toku, dodao je Beganović. - Istražitelji sektora krim policije rade na terenu kako bi locirali lice i lišili slobode. Počinioc je, također, migrant - potvrdio je portpartol MUP-a USK, Adnan Beganović.

Zatečena su tri migranta inicijala M.S., rođen 2008. godine, A.J. rođen 2008. godine i M.Y. rođen 2002. godine, svi iz Sirije

Novi detalji: Poznati inicijali ubijenog maloljetnog migranta u Bihaću

U sinoćnjem sukobu migranata u Bihaću, jedan je smrtno stradao.&nbsp;Kako nam je rekao Adnan Beganović, portparol MUP-a USK,&nbsp; oko 18:20 došlo je do sukoba između grupe migranata u ulici 5. korpusa, prilikom čega je jedno maloljetno lice zadobilo ubodne rane, a kasnije i preminuo u Kantonalnoj bolnici.- Počinioc, čiji je identitet poznat, trenutno je u bijegu. Istražitelji sektora krim policije rade na terenu kako bi locirali lice i lišili slobode. Počinioc je, također, migrant - potvrdio je portpartol MUP-a USK, Adnan Beganović.

Maloljetnik preminuo usljed zadobijenih ubodnih rana, kazao je Beganović

Poznat identitet: Policija traga za migrantom koji je sinoć ubio Sirijca

Sinoć je ubijen migrant u Bihaću. To je za "Avaz" potvrdio Adnan Beganović, portparol MUP-a USK.- Sinoć oko 18:20 došlo je do sukoba između grupe migranata u ulici 5. korpusa, u neposrednoj blizini kampa Borići. Tom prilikom je jedno lice zadobilo ubodne rane. Prilikom pružanja medicinske pomoći u Kantonalnoj bolnici isti je u 19:15 preminuo. Radi se o maloljetniku iz Sirije - kazao je Beganović

Sinoć oko 18:20 došlo je do sukoba između grupe migranata u ulici 5. korpusa, kazao je Beganović

"Avaz" saznaje: Ubijen maloljetni migrant iz Sirije kod kampa Borići u Bihaću

Dok su pripremali ispite, četvero studenata Seada Delić, Kerim Durak, Haris Klisura i Alen Ramić došli su na ideju da urade nešto sasvim novo. Naime, oni izrađuju torbice od drveta, a ideja je nastala iz zajedničke ljubavi studenata prema inovaciji, dizajnu i bh. tradiciji. Jedan od njih Alen Ramić za "Avaz“ je ispričao kako je tekla realizacija ideje "Alsea Bags“.<h2>Glavni element</h2>Inspirirani prirodnim materijalima, odlučili su da drvo bude glavni element njihovog dizajna.- Željeli smo stvoriti proizvod koji je i estetski i funkcionalan, unikatne torbe koje odišu domaćom proizvodnjom i ručnim radom. Proces realizacije naše ideje započeo je sasvim spontano, između predavanja i priprema za ispite, dok smo skicirali dizajne i istraživali tržište - kazao je Ramić.Ono što je počelo kao studentski projekt ubrzo je preraslo u ozbiljan poduhvat. Iako su tek prije dvije sedmice izašli na tržište, mjesecima su radili na svakom detalju.

- Trudili smo se da osmislimo dizajn koji je jedinstven, funkcionalan i privlačan. Naše torbe su izrađene od pažljivo odabranih drvenih materijala, domaćeg porijekla. Koristimo kombinaciju različitih vrsta drveta (jasen, hrast, orah...), što torbama daje jedinstven izgled i teksturu.Osim drveta, koristimo i dodatne materijale, poput visokokvalitetne eko-kože i platna, kako bi torbe bile i estetski i funkcionalno privlačne - objasnio je Ramić.<h2>Modni dodaci</h2>Drvo je centralni materijal u njihovom dizajnu, jer im je, kako kaže, cilj bio povezati prirodne elemente s modernim dizajnom, ali ujedno i promovirati održivu proizvodnju.- Naši planovi uključuju širenje proizvodnje i uvođenje novih modela. Osim klasičnih modela torbi, razmišljamo i o uvođenju drugih modnih dodataka od drveta, koji će upotpuniti naš brend - naveo je Ramić.Dugoročno gledano, dodao je, cilj im je proširiti prisutnost na međunarodnom tržištu i predstaviti proizvode kao unikatne, kvalitetne i ekološki prihvatljive. Zahvalni su svima koji podržavaju ovu jedinstvenu priču i ističu da uz njih mali brend svakodnevno raste, a njihove proizvode možete pogledati na društvenim mrežama Facebook i Instagram.

Proces realizacije naše ideje započeo je sasvim spontano, između predavanja i priprema za ispite, kazao je Ramić

Alen Ramić o jedinstvenom projektu za "Avaz": Inovativni studenti osmislili drvene torbice

Prva transplantacija srca u BiH pokazala je visoku stručnost i posvećenost naših ljekara i medicinskog osoblja i predstavlja izuzetan medicinski uspjeh i veliki korak naprijed.&nbsp;Transplantaciju srca Aldinu Hajdareviću (44) obavio je nedavno tim ljekara Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, s prof. dr. Nermirom Granovom na čelu, koji je o ovom poduhvatu ekskluzivno govorio za "Avaz“.<h2>Promjenjiv broj</h2>Aldin Hajdarević dobio je srce od Rijada Heldovca iz Zavidovića, 21-godišnjaka koji je preminuo od posljedica povreda zadobivenih u teškoj saobraćajnoj nesreći. Njegova velikodušna porodica je, i pored svoje ogromne boli, odlučila Rijadovim organima spasiti živote drugim osobama. Donirali su njegovo srce i oba bubrega.- Pacijent je dobro, dolazi redovno na kontrole, uzima terapiju, veseo je i zadovoljan, a život mu se promijenio iz temelja. Što se tiče hirurškog dijela, sad uzima imunoterapiju, lijekove koji njegov imunitet usporavaju kako ne bi reagirao protiv srca kao stranog tijela i odbacio ga - kazao je dr. Granov.

Objasnio je da su u pitanju imunosupresivni lijekovi koje Hajdarević mora uzimati doživotno, ali da će, kako se nadaju, moći s ovim srcem živjeti i više od 30 godina.- Ako se desi da organizam odbaci srce, onda se mijenja pristup. To su složeni algoritmi, gdje se gledaju brojne varijable, pa je teško približiti sve varijante koje se mogu desiti. Prema našim pokazateljima, zasad je sve uredu, a dugotrajnost ovisi o tome hoće li se ikada desiti odbacivanje - istaknuo je dr. Granov.Po pitanju lista za transplantaciju srca, naveo je da se one iz dana u dan mijenjaju.- Nekada smo znali imati više od 30 pacijenata, nekad i 50, ali u slučaju nedostatka donora, oni nerijetko vrlo brzo izgube bitku za život. U ovom trenutku, mislim da imamo oko 15 pacijenata za transplantaciju srca - naveo je dr. Granov.<h2>Najteža grupa</h2>Nikada se ne zna, dodao je, hoće li ovi pacijenti doživjeti jutro, jer je to najteža grupa pacijenata.- Mi imamo programe gdje ugrađujemo mehaničku cirkulatornu potporu i na taj način produžimo život tim pacijentima, tačnije premoštavamo vrijeme da bi mogli dočekati srce. Na listi imamo momka koji od 2019. godine ima ugrađen aparat i čeka na srce - objasnio je dr. Granov.Također, kazao je, srce se može osigurati samo kadaveričnom transplantacijom te se pacijentima ne mogu dati prognoze. Kada unesrećena osoba izgubi bitku za život, dodao je, i doktori procijene da je nastupila moždana smrt, a da drugi organi funkcioniraju, to je put kojim se dolazi do doniranja.- Neizvjesno je sve to, jer, osim uvjeta koji moraju biti ispunjeni, porodica treba donijeti odluku da donira organe kako bi se spasio život nekoj drugoj osobi - zaključio je dr. Nermir Granov.<h2>Novi život</h2>Transplantacija srca ne samo da podiže standarde u medicinskoj praksi već nudi i novu nadu pacijentima s teškim srčanim oboljenjima.&nbsp;Za mnoge od njih, ovakva intervencija može značiti razliku između života i smrti, pružajući im šansu za novi, kvalitetniji život.<h2>Razvijanje svijesti</h2>- Ovdje nisu bitni pojedinci, ja sam samo jedan mali dio velikog sistema, gdje stvarno mnogo ljudi radi u lancu.&nbsp;Mi kao zajednica moramo da utječemo na razvijanje svijesti i mijenjanje mišljenja ljudi kako bi se odvažili i donirali organe, jer, vjerujte, velika većina će radije da ga zakopa nego da spasi nekog drugog.&nbsp;Kada se ta humanost pokaže i kada svako pođe od sebe, onda ćemo i kao zajednica i kao društvo biti napredniji - istaknuo je dr. Granov.

Aldin Hajdarević je dobro, dolazi redovno na kontrole, uzima terapiju, veseo je i zadovoljan, a život mu se promijenio iz temelja

Doktor Nermir Granov za "Avaz": Još 15 pacijenata čeka novo srce

U Bratuncu je prije nekoliko godina otvorena Javna kuhinja za bebe, a o njihovim potrebama za „Avaz“ je govorila Aida Sadiković-Mehonić, osnivačica Udruženja „Obraduj nekoga“ iz Bratunca. Kako kaže, trenutno imaju 60 korisnika koji redovno dobivaju osnovni paket hrane, odnosno mlijeko i pakete prehrane za bebe.<h2>Hrana za bebe</h2>Sadiković-Mehonić istaknula je da je najveća potreba upravo za mlijekom koje je standardni dio paketa.- Mlijeko se dijeli svaki dan, kako u našoj kuhinji tako i kroz pakete za bebe iz Sarajeva, ali i iz cijele BiH, s obzirom na to da mi i terenski svakodnevno posjećujemo bebe u stanju socijalne potrebe - kazala je Sadiković-Mehonić.Također, dodala je da su im potrebne kašice, te palenta, riža, griz, baby biskviti i slično, ali, napominje, u paketima se nalaze i ostale nekvarljive namirnice za ostatak porodice.- Osim redovnih korisnika, gotovo 120 je onih kojima je pomoć povremeno potrebna, tačnije kada su u pitanju neke specifične donacije ili kada imamo više mlijeka i slično. U Sarajevu najmanje radimo jer postoji porodiljska naknada koja zaista mnogo znači u brizi za dijete, a tamo nam se za pomoć pretežno javljaju ljudi koji su tek došli i nemaju boravak od tri godine da bi ostvarili te neke beneficije koje vlast daje. To je što se tiče Sarajeva, ali napominjem da mi i iz Sarajeva pakujemo pakete za ZDK, SBK, za krajeve gdje je daleko teža situacija, možda čak i u odnosu na Podrinje - navela je Sadiković-Mehonić.<h2>Potrebe liječenja</h2>Kada su u pitanju djeca s dijagnozama, Udruženje „Obraduj nekoga“ pomaže plaćanjem potrebnih usluga.- Najčešće su to usluge tretmana kod logopeda, pogotovo u selima gdje djeca nemaju mogućnost da u okviru svoje zajednice imaju tretmane, tako da moraju putovati u veće gradove. U tom slučaju mi provodimo akcije kako bi im pomogli pokriti troškove prijevoza, jer pretežno podliježu svi zdravstvenom osiguranju, tako da ne plaćaju same tretmane, osim ako nije baš nešto specifično što zahtijeva privatni tretman - kazala je Sadiković-Mehonić za „Avaz“.<h2>Donacija lijekova</h2>Što se tiče lijekova, u jesen i na proljeće imamo akciju koja se zove „Lakše kroz prvu prehladu“. U tom periodu najveća je potreba za sirupom paracetamolom, D-kapima, fiziološkim otopinama, setovima za čišćenje nosa i sličnim stvarima - istaknula je Sadiković-Mehonić.Od jednog našeg paketa za bebe jede cijela porodica&nbsp;

U paketima se nalaze i ostale nekvarljive namirnice za ostatak porodice, kazala je Sadiković-Mehonić

Sadiković-Mehonić: Pomažu u transportu do ljekara

Osnivačica Udruženja „Obraduj nekoga“ Aida Sadiković-Mehonić za "Avaz": Javnoj kuhinji za bebe najpotrebniji mlijeko i kašice

Rano jutros u blizini Srebrenika, oko 09:10 sati na magistralnom putu M1.8, u mjestu Behrami, došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj ima povrijeđenih.Učestvovala su 2 putnička vozila i vozilo Hitne pomoći. Ovo je potvrđeno za portal "Avaza" iz operativnog centra MUP TK.- U ovoj nesreći povrede su zadobile dvije osobe koje su prevezene u JZU JKC Tuzla - kazali su nam iz MUP-a TK.Na mjestu događaja su policijski službenici PS Srebrenik i istražitelji OKP PU Srebrenik. O događaju je upoznat dežurni tužilac KTTK-a, po čijem nalogu se vrši uviđaj koji je u toku. Od 09:55 na pomenutoj lokaciji saobraćaj je u potpunosti obustavljen radi uviđaja.

Brojne reakcije građana nakon zemljotresa: "Poprilično se ljuljalo"

Haris Pašović za "Avaz": Svi smo zgroženi, oni koji su sarađivali sa Kasumovićem trebaju se oglasiti

Irma Husić za "Avaz": Pisanje je sastavni dio mog života

Priče koje se prenose s koljena na koljeno: Mitovi i legende Bosne i Hercegovine

Porodično nasilje u čitankama za učenike 7. razreda: Djeca čitaju kako je "pijani otac ubio kćerku"

Ajna Kahrimanović: Simbol hrabrosti

Djevojčica Ajna Kahrimanović pobijedila leukemiju: Lijepa sam s kosom, ali sam lijepa i ćelava

Medicinske sestre iz Sanskog Mosta pritekle u pomoć: Tri prijateljice spasile život čovjeku

Dženan Hodžić za "Avaz" o ljubavi prema zemlji: Bivši reper pomjera granice u poljoprivrednom uzgoju

Novi detalji: Poznati inicijali ubijenog maloljetnog migranta u Bihaću

Poznat identitet: Policija traga za migrantom koji je sinoć ubio Sirijca

"Avaz" saznaje: Ubijen maloljetni migrant iz Sirije kod kampa Borići u Bihaću

Alen Ramić o jedinstvenom projektu za "Avaz": Inovativni studenti osmislili drvene torbice

Doktor Nermir Granov za "Avaz": Još 15 pacijenata čeka novo srce

Osnivačica Udruženja „Obraduj nekoga“ Aida Sadiković-Mehonić za "Avaz": Javnoj kuhinji za bebe najpotrebniji mlijeko i kašice

Saobraćajna nesreća u Srebreniku: Ima povrijeđenih

Brojne reakcije građana nakon zemljotresa: "Poprilično se ljuljalo"

Haris Pašović za "Avaz": Svi smo zgroženi, oni koji su sarađivali sa Kasumovićem trebaju se oglasiti

Irma Husić za "Avaz": Pisanje je sastavni dio mog života

Priče koje se prenose s koljena na koljeno: Mitovi i legende Bosne i Hercegovine

Porodično nasilje u čitankama za učenike 7. razreda: Djeca čitaju kako je "pijani otac ubio kćerku"

Ajna Kahrimanović: Simbol hrabrosti

Djevojčica Ajna Kahrimanović pobijedila leukemiju: Lijepa sam s kosom, ali sam lijepa i ćelava

Medicinske sestre iz Sanskog Mosta pritekle u pomoć: Tri prijateljice spasile život čovjeku

Dženan Hodžić za "Avaz" o ljubavi prema zemlji: Bivši reper pomjera granice u poljoprivrednom uzgoju

Novi detalji: Poznati inicijali ubijenog maloljetnog migranta u Bihaću

Poznat identitet: Policija traga za migrantom koji je sinoć ubio Sirijca

"Avaz" saznaje: Ubijen maloljetni migrant iz Sirije kod kampa Borići u Bihaću

Alen Ramić o jedinstvenom projektu za "Avaz": Inovativni studenti osmislili drvene torbice

Doktor Nermir Granov za "Avaz": Još 15 pacijenata čeka novo srce

Osnivačica Udruženja „Obraduj nekoga“ Aida Sadiković-Mehonić za "Avaz": Javnoj kuhinji za bebe najpotrebniji mlijeko i kašice

Saobraćajna nesreća u Srebreniku: Ima povrijeđenih