<p>Iz Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona jučer su Kantonalnom sudu u Širokom Brijegu podnijeli prijedlog za određivanje pritvora prema osumnjičenom M.B. (43) zbog postojanja osnovane sumnje da je  u stjecaju počinio krivična djela  iz KZ F BiH i to neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojne droge, otmica, laka tjelesna ozljeda, lažno prijavljivanje i razbojništvo.</p><p>-Prijedlog za određivanje pritvora prema osumnjičenom M.B. podnesen je zbog postojanja osnovane bojazni da bi boravkom na slobodi sa sigurnošću mogao ometati krivični postupak utjecajem na svjedoke i opravdane bojazni da bi ponovo počinio isto ili slično krivično djelo, zbog posebno teškog počinjenog krivičnog djela s obzirom na način izvršenja i posljedice, kao i zbog toga što bi puštanje na slobodu osumnjičenog rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda-naveli su iz Tužilaštva ZHK.</p><p>Podsjetimo, M.B. je u petak u večernjim satima policiji u Širokom Brijegu prijavio da je tokom pokušaja provale u njegovu vikendicu u mjestu Bile uz pomoć psa uhvatio nepoznatog počinioca. Policijski službenici su nakon prijave, na licu mjesta zatekli J.J.(45) s vidljivim tjelesnim ozljedama koji je upućen u SKB Mostar.</p><p>Nakon uviđajnih radnji utvrđeno je da je M.B. 7.novembra u poslijepodnevnim satima u Širokom Brijegu uz prijetnju vatrenim oružjem prisilio J.J. da sjedne u njegovo vozilo te ga dovezao do svoje vikendice i protupravno lišio slobode.</p><p>On je J.J., kako su to naveli iz MUP-a ZHK, vezao u blizini svojih pasa koji su žrtvi svojim ugrizima nanijeli tjelesne ozljede, a prisilio ga je da mu preda i određeni dio novca.</p>

M.B. se tereti za i za razbojništvo, lažno prijavljivanje, laku tjelesnu ozljedu, ali i proizvodnju droge

Za otmičara iz Širokog Brijega zatražen pritvor: Žrtvu prisilio da uđe u vozilo, pustio pse na njega i uzeo mu novac


<p>U Donjoj Jablanici su danas održani protesti građana trenutnim stanjem infrastrukture i nedostatkom odgovora nadležnih organa nakon nedavnih poplava. Oni su poručili da je ovo sramota države i Vlade FBiH.</p>

<p>Ekipa "Dnevnog avaza" jučer je boravila u Donjoj Jablanici i građani su nam otkrili s kakvim se problemima susreću.</p>

<p>Esad Ahmetspahić iz Donje Jablanice penziju je zaradio u „Željeznicama FBiH“. Na spratu željezničke stanice privremeno je osposobio smještaj za dio svoje porodice, dok su preostali članovi kod starije kćerke u Bijelom Polju kod Mostara. Zatekli smo ga ispred gotovo uništene kuće, koja se nalazi neposredno uz džamiju. Dok je brujala teška mehanizacija pomoću koje se raščišćavaju ogromni nanosi mulja i kontaminiranog materijala, Ahmetspahić i njegov sin Elvedin svim silama nastoje osposobiti automehaničarsku radnju.</p><h2>Traže agregat</h2><p>- Sin je automehaničar i radnja nam je neophodna. Upravo su nam stigli električari i prikopčavaju struju, a bili smo u poziciji da tražimo agregat. Plac je pripremljen za sanaciju kuće, a kada će to doći na red, vidjet ćemo. Nismo uspjeli ni sve prostorije očistiti, ali najvažnije je da smo svi sačuvali živu glavu - priča nam Ahmetspahić.</p>

<p>Više od mjesec, koliko je prošlo od nezapamćene katastrofe u Jablanici koja je ugasila 19 života, mještani strahuju za svoju sudbinu. Do sada su održali i nekoliko protesta, kako bi vlastima skrenuli pažnju na svoje probleme.</p>

<p>- Bio sam na ovoj posljednjoj protestnoj šetnji i tačno je da mještani strahuju da će biti zaboravljeni. Ja mogu samo u svoje ime govoriti. Međutim, ja ne znam je li se moglo brže ili nije krenuti s obnovom. Od jučer (četvrtak, op.a.) se ponovo počelo intenzivno raditi s mehanizacijom na ovom dijelu kod džamije. Iz Općine su dolazili, ali čekamo da nam kažu hoćemo li kuću rušiti ili ne - govori nam Ahmetspahić.</p><h2>Nikakvih odgovora</h2><p>Prizori razorenog i uništenog naselja vidljivi su na svakom koraku. Mahdi Begović, također mještanin Donje Jablanice, naglašava da je većina očistila svoje kuće. Ljudi su se, kaže, organizirali i samoinicijativno krenuli u raščišćavanje. Većina ih se snašla za smještaj kod rodbine i prijatelja.</p>

<p>- Vremena za čekanje je sve manje. Strahujemo od novih kiša. Najveći problem je područje od željezničke stanice prema kamenolomu, jer je svaki propust začepljen. Neophodno je napraviti barijere, zaštitu. Čekamo da nam se kaže jesmo li, uopće, sigurni na ovom području, jesu li naše kuće stabilne, hoćemo li ih rušiti ili ne. Nikakvih odgovora niti informacija nemamo. Jednostavno se niko ne oglašava. Općina sama ne može ništa. Nama je potrebna pomoć viših nivoa vlasti. Priča se o izgradnji stambenog naselja, pa valjda je već trebalo krenuti u tu priču - razočaran je Begović.</p>

<h2>Ogroman strah</h2><p>Edina Begović tvrdi da su mještani Donje Jablanice ostavljeni.</p><p>- Nema mehanizacije, nema ničega. Ljudi se sami sa sobom bore, koliko mogu, a pitanje je dokle će. Jer, više se nema snage ni za što - govori ona.</p>

<p>Kaže i da više ne može zamisliti da živi tu zbog ogromnog straha koji je pretrpjela.</p><p>- Moramo dalje, ali kako, ne znamo ni sami - zaključuje Edina Begović.</p>

Ja ne znam je li se moglo brže ili nije, kaže Ahmetspahić

Održani protesti: Mještani Donje Jablanice strahuju za svoju sudbinu

<p>Uz zvuk sirene za opću opasnost danas je tačno u 10:16 sati skokom bez aplauza obilježena 31.godišnjica rušenja Starog mosta u Mostaru.</p><p>Mostarski osnovci i brojni građani koji su se okupili na Starom mostu spustili su cvijeće u rijeku Neretvu. </p><p>Kao i svake godine, obilježavanje ovog datuma, jednog od najtužnijih u novijoj historiji najvećeg grada na Neretve, održano je u organizaciji Kluba skakača u vodu "Mostari".</p>

<p>- Dok je nas, dok je Kluba skakača u vodu "Mostari", nećemo dopustiti da ova godišnjica padne u zaborav. Ovaj datum ćemo obilježavati isto kao što obilježavamo godišnjicu obnove Starog mosta uz poruku da se više nikad i nikome ovakvo zlo ne dogodi - rekao je Lorens Listo, predsjednik Kluba za "Avaz".</p><p>Inače, skok za ovu godišnjicu je izveo Armin Karalić.&nbsp;</p>

Mostarski osnovci i brojni građani koji su se okupili na Starom mostu spustili su cvijeće u rijeku Neretvu

Obilježena godišnjica rušenja Starog mosta

<p>Osmana Bećirovića, vlasnika ribnjaka iz Konjević-Polja, jučer je obradovala vrijedna pošiljka koja je na njegovu adresu stigla iz Konjica. Bećirović je, podsjetimo, ljetos, usljed ekstremne suše i visokih temperatura, za svega sat ostao bez 15.000 komada pastrmke. Njemu su jučer nadoknadili štetu dobri ljudi iz Konjica, i to Fuad Hamzić, Safet Nezirović, vlasnik firme „Riba-Neretva“, te Nail Bukvić, vlasnik restorana „Pećina“.</p>

<p>- Dobio sam 200 kilograma konzumne ribe i isto toliko pretkonzumne - kazao nam je Bećirović nakon što je kamion firme „Riba-Neretva“ Konjic stigao u njegovu avliju.</p><h2>Uzgoj ribe</h2><p>Ova donacija mu, kako nam je ispričao, mnogo znači jer se već 13 godina bavi uzgojem ribe, a u jednom trenutku je, praktično, izgubio sve što je više od deceniju stvarao.</p>

<p>- Ovo mi mnogo znači, jer ću to sada prodati. Ide post, idu slave, obrnut ću, pa od malo, što se kaže, ako Bog da, napraviti više. Iznenađen sam, ali nikad nisam sumnjao u to da ima dobrih ljudi, baš kao što ima i onih koji to nisu. Čovjek može ostati bez para, ali ako ostane bez ljudi, dobrih ljudi, prijatelja, onda je mrtav. Zahvaljujući, slobodno mogu reći, mojim Konjičanima, dobit ću i ikru, čekam da voda nadođe da mogu proizvoditi mlađ. Hvala ovim ljudima - ispričao nam je Bećirović.</p><h2>Poplave u Konjicu</h2><p>Riba sa sjevera Hercegovine u Konjević-Polje je trebala biti isporučena ranije, međutim, kako nam kaže Fuad Hamzić, jedan od trojice aktera koji su ovu svojevrsnu akciju organizirali, to nisu mogli učiniti zbog katastrofe koja je zadesila Konjic. Praktično, sve je bilo dogovoreno, ali na put se, govori, nije dalo do danas (jučer, op.a.).</p><h2>Poslat će mu ikru</h2><p>- Iskren da vam budem, ne bismo ni znali za ovo što je Osmana zadesilo da nismo pročitali u „Avazu“. Safet Nezirović, vlasnik firme „Riba-Neretva“, te Nail Bukvić, vlasnik restorana „Pećina“ koji, također, ima svoje ribnjake i, eto, ja odlučili smo se na taj čin, uvezali se, organizirali i poslali Osmanu kako bi nastavio raditi i kako se ne bi doveo u situaciju da ugasi svoju djelatnost. Valjda smo toliko s ljudske strane mogli učiniti - govori nam Hamzić.</p>

<p>U pošiljci je bila i riblja hrana, a uskoro će mu, dodaje, poslati i ikru kako bi mogao nastaviti proizvodnju.</p>

Konjičani mu poslali po 200 kilograma konzumne i pretkonzumne ribe

Bećirović nije krio sreću nakon što mu je stigla riba iz Konjica

Osman Bećirović dobio 200 kilograma konzumne ribe: Čovjek može ostati bez para, ali ako ostane bez ljudi, onda je mrtav

<p>S posljednjim danom proteklog mjeseca gotovo svi veći hoteli u Neumu zatvorili su svoja vrata. Za prijem gostiju ponovo će biti dostupni za novogodišnje praznike.&nbsp;</p><p>Kako kaže Davor Krešić iz Udruge neumskih hotelijera za "Dnevni avaz“, aranžmani za Novu godinu su, praktično, već rasprodati.</p><h2>Jedini grad</h2><p>- Situacija je u tom pogledu veoma dobra, a što se tiče manjih i obiteljskih hotela, njihova računica je povoljna, odnosno rentabilno im je da rade i preko zime. Svoje poslovanje su, takoreći, do Nove godine odgodili veći hoteli, što nije ništa novo kada je ovaj period u pitanju - govori nam Krešić.</p><p>Naglašava da se glavna turistička sezona u konačnici i u noćenjima i u prihodima pokazala dosta uspješnom. Ti rezultati su ostvareni i u posezoni, kada je naš jedini grad na moru, gotovo tradicionalno, rezervisan za kongresni turizam.</p>

<p>- Neum ima odlične uvjete za kongresni turizam, koji se već prošle sezone u svom punom kapacitetu vratio nakon onih pandemijskih godina.&nbsp;</p><p>To vidimo i po interesu svih naših partnera koji dolaze iz unutrašnjosti države. Imamo hotelske kapacitete koji mogu primiti i do 2.000 učesnika, a malo gradova u BiH, izuzev Sarajeva, ima takvu infrastrukturu. I to je jedan od razloga zbog kojih dobivamo dosta kongresa, seminara, edukacija i sličnih događaja s većim brojem učesnika - objašnjava nam Krešić.</p><h2>Turistička sezona</h2><p>U Neumu ovaj period koriste za pripreme za narednu turističku sezonu, tako da su u određenim hotelskim objektima krenuli s renoviranjem i adaptacijom.</p><p>- Krenuli su i brojni turistički sajmovi koje ćemo pohoditi, a prilično smo otpočeli i prodaju za narednu godinu. Po tom pitanju, najave su veoma dobre, tako da trenutno vlada pozitivna situacija - kaže nam Krešić.</p>

Do Nove godine odgodili su svoje poslovanje, kaže Krešić

U našem jedinom gradu na moru ozvaničen kraj sezone: Brojni neumski hoteli zatvorili svoja vrata

<p>Stručni timovi Federalnog zavoda za geologiju (FZZG) bi u ovoj sedmici trebali okončati preliminarni izvještaj o inžinjersko-geološkim istraživanjima na područjima koja su prije tačno mjesec pogođena odronima i razornim poplavama. Potvrdio je to u razgovoru za „Dnevni avaz“ Vedad Demir, direktor FZZG-a. Izvještaj koji sadrži preventivne mjere za ugrožena područja, uključujući Donju Jablanicu, kao i naselja Zlate, Buturović Polje, Mirke, Glodnicu, Mrakovo, Jasikovo, Žugliće i druga pogođena mjesta, bit će dostavljen Vladi FBiH i drugim nadležnim instancama.</p><p>Stručni timovi FZZG-a su, navodi Demir, odmah nakon proglašenja stanja prirodne nesreće izašli na teren s ciljem detaljnije procjene geotehničke stabilnosti ugroženih područja. Tokom istraživanja, kaže nam, obavljena su inžinjersko-geološka i geodetska mjerenja točila i sipara, uključujući savremenu LiDAR tehnologiju, te detaljno inžinjersko-geološko snimanje određenih dijelova terena.</p><h2>Hidrološki ciklus</h2><p>- Poplave, kao dio hidroloških ciklusa, često djeluju kao okidač za ove procese, pokrećući eroziju, odrone i bujične tokove. Posljedice ovih procesa, uključujući tragedije i materijalne štete, rezultat su i načina na koji se prostorno prilagođavamo prirodnom okruženju. Antropogeni utjecaji, poput degradacije vegetacijskog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno intenziviraju prirodne procese, čineći ih opasnijima - govori nam Demir. </p><p>U kontekstu situacije u Donjoj Jablanici, Demir, koji je na tom području i radio istraživanja, naglašava kako nije riječ o klasičnim klizištima.</p><p>- Na padinama Čvrsnice zabilježen je složen geomorfološki proces koji uključuje formiranje debritnih tokova i spada u kategoriju brzih pokreta mase. Ovi tokovi se, za razliku od klizišta, kreću velikim brzinama, mjerljivim u metrima po sekundi, dok se materijal tokom kretanja u potpunosti fragmentira i redistribuira. Naselje Donja Jablanica smješteno je na aluvijalnoj lepezi formiranoj tokom prethodnih bujičnih nanosa koji su u geološkoj prošlosti prolazili kroz isto padinsko korito - govori nam ovaj stručnjak.</p><p>Objašnjava nam da su debritni tokovi koji su pogodili Donju Jablanicu inicirani znatno više na padinama, praktično u vrhu sliva, te da su tokom kretanja vršili duboku eroziju, uključujući erodovani materijal u tok.</p><p>- Na tom putu mobilizirani su i prirodni i tehnogeni materijal iz kamenoloma, kao i kvartarni pokrivač padinskih korita, odnosno točila i jaruga. Tok je svojim kretanjem oslobodio prirodno korito u zoni kamenoloma, uklonivši značajne količine materijala koji su ranije zauzimali prostor unutar toka i ograničavali njegovo prirodno kretanje. Na neki način, ova katastrofa je smanjila rizik od novih mobilizacija materijala u kratkoročnom periodu, jer je veći dio nestabilnog materijala već u potpunosti uklonjen iz zone toka - kaže Demir.</p><p>Preventivne mjere su, dodaje, ključne, uključujući unapređenje prostornog planiranja, izgradnju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja za smanjenje rizika od budućih katastrofa.</p><h2>Dugoročnija rješenja</h2><p>Dodatno, preporučene su smjernice za daljnje aktivnosti i predložena dugoročnija rješenja. U ovoj fazi istraživanja nije izvršena kvantifikacija količine materijala u debritnom toku – bilo prirodnog ili tehnogenog, ali će se ovaj podatak utvrditi u aneksu izvještaja, koji će biti izrađen nakon detaljnijih analiza snimaka dobivenih LiDAR tehnologijom i izrade simulacionog 3D modela toka. Ovaj nivo izvještaja fokusirat će se isključivo na područje Donje Jablanice i pripadajuće morfološko slivno područje, koje obuhvata površinu od 160 hektara, a koje je u vrijeme katastrofe primilo 323 litara kiše po kvadratnom metru u periodu od 24 sata.</p>

Tok je svojim kretanjem oslobodio prirodno korito u zoni kamenoloma, uklonivši značajne količine materijala koji je ranije zauzimao prostor

Vedad Demir, direktor Federalnog zavoda za geologiju, za "Avaz": U Donjoj Jablanici se nije radilo o klasičnim klizištima

<p>Nakon tačno godinu od početka izgradnje olimpijskog bazena u Mostaru, radovi su se, napokon, intenzivirali, u šta smo se uvjerili jučer na licu mjesta.</p><h2>Iskopana školjka</h2><p>Premda je jasno da prva faza izgradnje ovog kompleksa, kako nam je to i potvrđeno, neće biti na vrijeme završena, na gradilištu je jučer bila potpuno drugačija slika, s obzirom na to da su u toku nadzemni radovi. Podsjetimo, prva faza radova povjerena je širokobriješkoj kompaniji „Hering“.</p><p>Kako nam je kazala Mina Brajević, šefica gradilišta, trenutno se rade stubovi na koje idu čelični nosači i krovna konstrukcija.</p><p>- Podzemni dio je završen. Školjka bazena je iskopana i to ćemo završiti posljednje. Činjenica je da smo imali problema u vezi s izmještanjem tri objekta sa samog gradilišta i mi smo, kao izvođači, zapravo, tek u julu u posjed dobili cijelo gradilište. Od tada je situacija krenula nabolje i radovi su intenzivirani. Planirano je bilo da budu završeni u maju, ali tražit ćemo produžetak radova, upravo zbog poteškoća koje smo imali, na što mi nismo mogli utjecati. Ali svakako će ova faza biti završena naredne godine - kazala je Brajević.</p><h2>Druga faza</h2><p>Direktor Direkcije za izgradnju kulturno-sportskog centra u Mostaru Edin Prašo, u čijoj je nadležnosti i izgradnja olimpijskog bazena, rekao nam je da je zadovoljan trenutnom dinamikom radova.</p>

<p>- Sada, zaista, sve ide znatno brže u odnosu na prethodni period, uskoro stiže i čelična konstrukcija krova i mi se, zapravo, pripremamo za drugu fazu. Cilj nam je da svu neophodnu proceduru, od raspisivanja tendera pa nadalje, završimo na vrijeme i da radove ne prekidamo - rekao je Prašo.</p><h2>Ispitati tržište</h2><p>Vrijednost prve faze radova je 11 miliona KM, a odnosi se na izgradnju konstrukcije, krova i fasade olimpijskog bazena. Sredstva u iznosu od devet miliona KM osigurana su iz budžeta FBiH, a ostatak iz gradske kase.</p><p>- Ukupna vrijednost izgradnje bazena je, prema glavnom projektu, procijenjena na 28 miliona KM. Naravno, kako to i zakon nalaže, ispitat ćemo tržište da vidimo jesmo li dobro napravili procjenu - rekao je Prašo.</p>

Podzemni dio završen, trenutno se rade stubovi na koje idu čelični nosači i krovna konstrukcija, kaže Brajević

Iako će rok za dovršetak prve faze biti probijen: Gradilište olimpijskog bazena u Mostaru napokon živnulo

<p>Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj sjednici je usvojila odluku o odobravanju jednokratne novčane pomoći za hitne intervencije Gradu Konjicu u iznosu od 150.000,00 KM.</p><p>Sredstva će se, rečeno je, dodijeliti za izmirenje dugova za provođenje interventnih mjera na pronalasku poginulih, hitnoj sanaciji oštećene infrastrukture, kao i za nabavku goriva za mehanizaciju, te proces hitne evakuacije stanovnika, nabavku hrane, pića i osiguranje privremenog smještaja unesrećenih u periodu stanja prirodne nesreće uzrokovane bujičnim poplavama sa početka oktobra.</p><p>Na prijedlog Štaba civilne zaštite HNK-a, Vlada je usvojila Odluku o prestanku stanja prirodne nesreće uzrokovane obilnim padalinama na prostoru HNK-a. </p><p>U Prijedlogu je akcentirano da općinske i gradske službe, komunalna preduzeća, centri za socijalni rad, domovi zdravlja, vatrogasne jedinice, crveni križ i drugi obavljaju poslove u okviru svojih redovnih djelatnosti i da je na cijelom prostoru uspostavljena uredna distribucija električne energije, pitke vode i telekomunikacijskih veza. Zavod za javno zdravstvo HNK-a izvršio je potrebnu dezinsekciju, deratizaciju i dezinfekciju nastradalog prostora, a Ministarstvo saobraćaja i veza HNK-a, u okviru svojih nadležnosti, radi na osposobljavanju i obnovi oštećenih regionalnih saobraćajnica. Općinske i gradske komisije za procjene šteta na terenu popisuju štete, u skladu sa zakonskim propisima.</p><p>Razmotreni su i usvojeni izvještaji o izvršenjima Budžeta HNK-a i Tekuće rezerve Budžeta HNK-a za period od 1. januara do 30. septembra tekuće godine, a Vlada je odobrila i preraspodjelu 50.000,00 KM iz tekuće rezerve Kantonalnom tužilaštvu Mostar za izmirenje troškova obdukcije i smještaja tijela nastradalih u poplavama.</p><p>Prihvaćena je Informacija o nastaloj šteti nakon bujičnih poplava iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a. </p><p>Usvojena je odluka o odobravanju novčanih sredstava iz budžeta HNK-a za 2024. godinu sa pozicije Kabineta predsjednice Vlade HNK-a ''Subvencije mladima za porez na promet nekretninama i rente'' za trinaest novih korisnika u ukupnom iznosu od 91.731,00 KM. </p><p>Sredstva će se dodijeliti korisnicima koji su po Javnom pozivu ostvarili prava na refundaciju plaćenog poreza na promet nekretnina ili naknade za pogodnost građevinskog zemljišta i naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta kod kupovine ili građenja prve stambene nekretnine za mlade porodice na prostoru HNK-a.</p><p>Podsjećamo, Vlada je u februaru ove godine usvojila Odluku o refundaciji plaćenog poreza na promet nekretnina ili naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (rente) i naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta kod kupovine/građenja prve stambene nekretnine za mlade porodice na području HNK-a te, u mjesecu aprilu, objavila Javni poziv za ostvarivanje Odlukom navedenih prava, za što je u Budžetu za 2024. osigurano 750.000,00 KM. Dosad su, zaključno sa novim odlukama, 34 tražitelja ostvarila prava po Odluci, te je odobrena isplata ukupno 210.975,37 KM za tu namjenu.</p>

Usvojena odluka o prestanku stanja prirodne nesreće na području HNK

Za hitne intervencije 150.000 Gradu Konjicu

<p>Nakon pobjede republikanskog kandidata Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima, politički analitičar, Faruk Kajtaz kaže kako ni sadašnja američka administracija nije pridavala neki pretjerani značaj Balkanu i našoj zemlji.</p><p>- Vjerovatno neće ni iduća i, zapravo, bit će dobro ako ne dođe do značajnijih promjena. Mi imamo neko naivno vjerovanje da se američki predsjednik svako jutro budi sa idejom šta ima u BiH. Možda je to tačno bilo u vrijeme rata i najava moguće intervencije NATO-a, ali već dugi niz godina to, jednostavno, nije tako - kaže Kajtaz.</p><p>Naglašava da su svi oni koji su u desnom političkom spektru u Evropi sa odobravanjem dočekali Trampovu pobjedu, vjerujući, kaže, da će se promijeniti kurs američke politike prema Evropi.</p><p>- Međutim, stvari u realnoj politici ne idu baš tako. Trampovi potezi će se u jednoj mjeri razlikovati od onoga o čemu je pričao u kampanji, uostalom, kao što je to slučaj u svim kampanjama. Osim toga, on ima isuviše posla u samoj Americi s obzirom na promjene koje je najavio u svojoj administraciji da bi se odmah počeo baviti krizama poput one na prostoru jugoistoka Evrope, odnosno, bolje rečeno neriješenim političkim pitanjima iz vremena rata 90-tih godina na Balkanu.Vjerovatno će se baviti Bliskim istokom  i Ukrajinom, a prije svega Amerikom, tako da ne očekujem neke brze i nagle promjene - navodi Kajtaz.</p>

Mi imamo naivno vjerovanje da se američki predsjednik svako jutro budi sa idejom šta ima u BiH, rekao je Kajtaz 

Faruk Kajtaz za "Avaz": Tramp će se, prije svega, baviti Amerikom

<p>Nakon pronalaska skeletnih ostataka tijela NN osobe na području općine Prozor/Rama istragu je od preuzelo Tužilaštvo BiH.</p><p>Kako saznajemo, postoje indicije da se radi o osobi stradaloj tokom proteklog rata, a o svemu je obaviješten i Institut za nestale osobe BiH.</p><p>Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, podsjetimo, jutros su naveli da je u šumi u mjestu Ponir na lokalitetu između Perića i Duga Ž.Z. pronašao ljudski kostur bez glave, s dijelovima odjeće. Također, na licu mjesta su nađeni lovačka puška i nož.</p>

Postoje indicije da je riječ o osobi stradaloj tokom rata

Tužilaštvo BiH preuzelo istragu u vezi s pronalaskom ljudskog skeleta

<p>U mjestu Ponir na području općine Prozor/Rama jučer je pronađen ljudski kostur bez glave, potvrđeno je iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.&nbsp;</p><p>Ljudski kostur s dijelovima odjeće je pronašao Ž.Z., na lokalitetu između Perića i Duga, koji je to prijavio u policijsku stanicu Prozor/Rama.</p><p>Pored kostura se nalazila lovačka puška i nož. O događaju su upoznati Odjel kriminalističke policije PU Konjic i dežurni tužilac.&nbsp;</p><p>Na licu mjesta je izvršen uviđaj, te su poduzete sve potrebne mjere - naveli su iz MUP-a HNK.</p>

Pored kostura se nalazila lovačka puška i nož. O događaju su upoznati Odjel kriminalističke policije PU Konjic i dežurni tužilac

Jezivo: Pronađen ljudski kostur bez glave, lovačka puška i nož

<p>Iako su u Bosni i Hercegovini danas rijetki radnici kojima se isplati ići u penziju, ako to baš ne moraju, brojni priželjkuju beneficirani radni staž. Ko u BiH ima pravo na to, osim vojske, policije i vatrogasaca? Iz Federalnog zavoda PIO/MIO kažu da je to složena kategorija, koja se u suštini odnosi na poslove koji nose rizik po zdravlje ljudi koji ih obavljaju. Ta kategorija prepoznata je i u Zakonu o PIO.</p><h2>Radna mjesta </h2><p>Postoji i jasna procedura utvrđivanja radnih mjesta na koje se računa takav staž. Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH utvrđuje po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija.</p><p>Prema pravilniku Ministarstva rada i socijalne zaštite FBiH, beneficirani radni staž imaju zaposleni u željezarama, namjenskoj industriji, zdravstvu, farmaceutskoj industriji, proizvodnji električne energije, livnicama i kovačnicama, šumarstvu, umjetničkoj djelatnosti... Međutim, na kojim precizno radnim mjestima, to utvrđuju instituti zaštite na radu, inspekcijske službe, kao i medicina rada.</p><p>Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika FBiH, objašnjava nam da svi radnici na eksploataciji uglja imaju beneficirani radni staž. Uglavnom, kaže, većina ima pet do šest mjeseci beneficiranog radnog staža na radnim mjestima na kojima izvršava radne zadatke.</p><p>- Kada je u pitanju površinska eksploatacija, određena radna mjesta, poput rukovaoca bagerskih i buldožerskih jedinica imaju, također, beneficirani radni staž u trajanju od tri mjeseca, odnosno 12 plus tri. To je već na snazi, u primjeni, u skladu sa zakonskim rješenjima, pravilnicima o rudnicima dugi niz godina i taj beneficirani radni staž je sastavni dio radnog staža svakog radnika. Po tom pitanju nemamo zaista problema - kaže nam Husić.</p>

<h2>Hitna pomoć</h2><p>Uz rudare, vojsku, policiju i vatrogasce, beneficirani radni staž u BiH, uglavnom, imaju rudari, demineri, građevinski radnici, kao i određena kategorija vozača. Tu privilegiju nema nijedno radno mjesto u zdravstvu.</p><p>Potvrđuje nam to Dalibor Vuković, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u zdravstvu HNK. Premda se smatra da bi na to pravo trebali imati uposlenici u službama hitne medicinske pomoći, ustanovama za mentalno zdravlje ili pak na mjestima gdje su zdravstveni radnici izloženi zračenju, zakon ih do sada nije prepoznao.</p><p>- Postoje, da tako kažemo, neke druge beneficije na takvim mjestima, u smislu većeg broja slobodnih radnih dana i eventualno skraćenog radnog vremena - govori za „Avaz“ Vuković.</p>

<h2>Novinari bez privilegije</h2><p>U umjetničkoj djelatnosti pravo na beneficirani radni staž imaju balerine i baletani. Novinarska udruženja već godinama zbog sve veće ugroženosti traže ovo pravo. Inače, maksimalno beneficirani staž može iznositi šest mjeseci. Oni koji imaju to pravo, umjesto jedne godine staža, maksimalno dobiju godinu i po.</p>

Rudari nemaju problema po tom pitanju, kaže Husić. Nijedno mjesto u zdravstvu nema tu privilegiju, potvrđuje Vuković

Brojna zanimanja nisu na popisu: Ko ima pravo na beneficirani radni staž

<p>Prema posljednjim podacima, prosječna isplaćena plaća u FBiH iznosila je 1.387 KM. To je za 126 maraka više u odnosu na prosječnu plaću koja je ostvarena u protekloj godini. </p><p>Prema makroekonomskim pokazateljima po kantonima, koje je za prošlu godinu izradio Federalni zavod za programiranje razvoja, neto plaća po zaposlenom radniku je za 13,2 posto viša u odnosu na 2022. godinu.</p><h2>Veličina kapitala</h2><p>Podaci iz tog dokumenta pokazali su da je najviša prosječna isplaćena neto plaća u FBiH u 2023. zabilježena u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom u prosječnom iznosu od 1.978 KM, zatim u području informacija i komunikacija u prosječnom iznosu od 1.906 KM, dok je u finansijskim djelatnostima iznosila 1.894 KM.</p><p>Najniža plaća i dalje je zabilježena u djelatnostima pružanja smještaja i pripreme hrane, odnosno u hotelijerstvu i ugostiteljstvu u prosječnom iznosu od 757 KM.</p><p>- Elektroprivrede i telekomi su kapitalom intenzivni. U odnosu na veličinu kapitala, broj radnika je manji, a s obzirom na njihovu poziciju, kao javnih kompanija, čiji je status neupitan, oni mogu imati visoku plaću. Međutim, u privatnom sektoru, naročito sitnom, kao što su ugostiteljstvo, trgovina itd., koje su radom intenzivne, razumljivo je da zbog velikih doprinosa na plaće nije lako osigurati visoka primanja - objašnjava za "Avaz“ ugledni ekonomski stručnjak profesor Vjekoslav Domljan.</p>

<p>Naglašava da, gledano s globalne strukture, sa stanovništa zemalja koje imaju razvijenu ekonomiju, nije prirodno da se u takvim sektorima imaju najviše plaće. Navodi da, zapravo, plaće prate produktivnost.</p><h2>Privatni sektor</h2><p>Kada su u pitanju kantoni, najviša prosječna neto plaća u prošloj godini ostvarena je u Kantonu Sarajevo u iznosu od 1.558 KM, a potom u Hercegovačko-neretvanskom 1.327 KM.</p><p>- Više razloga je za to. Tu su sjedišta državnih, entitetskih i kantonalnih institucija koje u prosjeku imaju višu plaću za 40 posto nego plaće privatnog sektora. U Kantonu Sarajevo je koncentracija javnih agencija i razumljivo je da prednjači, a tu su i sjedišta ne samo javne administracije već i javnih kompanija - govori Domljan, dodajući da je gotovo ista situacija i u HNK.</p><p>Na trećoj poziciji je Bosanskopodrinjski kanton s plaćom od 1.225 KM, dok je najniža u prosječna plaća zabilježena u Srednjobosanskom kantonu u iznosu od 1.030 KM.</p><h2>U BPK plaća najviše rasla za godinu</h2><p>Povećanje prosječne mjesečne neto plaće u 2023. godini zabilježeno je u svim kantonima, a najviše u Bosanskopodrinjskom kantonu - za 19,4 posto, Srednjobosanskom kantonu 15,3 posto i u Tuzlanskom kantonu za 13,6 posto, dok je najmanje povećanje neto plaće zabilježeno u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 10,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.</p>

Sa stanovišta zemalja koje imaju razvijenu ekonomiju, to nije prirodno, kaže Domljan

Prema makroekonomskim pokazateljima: U elektroprivredama i telekomima najviše prosječne plaće

<p>Iako je posljednji izvještaj o napretku BiH - koji je u srijedu, uz ocjenu stanja u ostalim državama kandidatima za članstvo u EU, predstavila Evropska komisija - bolji ili povoljniji od gotovo svih prethodnih, ipak, do početka pregovora naša država treba otkloniti brojne prepreke.</p><p>Jasno je rečeno šta je urađeno, a šta nije i da, zapravo, u cijeloj priči naša država sama sebi stoji na putu prema EU.</p><p>Činjenica je da vladajuća koalicija nije iskoristila zamah koji je početkom godine postignut i da, zapravo, od marta BiH značajno zaostaje za drugim državama regiona.</p><p>Jer, zadaci i obaveze su jasni, a svako novo otezanje, odugovlačenje i, u konačnici, neispunjavanje vode opet ka istom, a to je stajanje u mjestu.</p><p>Ovakav izvještaj Evropske komisije, pa i stav, mora biti podstrek vlastima da završe svoj posao i da naprave veliki korak naprijed kako ih u suprotnom ne bi dočekala zatvorena vrata.</p><p>Ako oni koji su odgovorni za zastoj imaju vremena napretek, treba im jasno biti da ga narod nema.</p><p>Dok sami sebi podmećemo noge, a političari jedni drugima na evropski put poturaju i koru od banane, pola države je, takoreći, već u EU. Čitave porodice odlaze, jer ni za sebe ni za svoju djecu ne vide perspektivu. Vrijeme je za otrežnjenje, dok nas još EU blagonaklono gleda.</p>

Ako oni koji su odgovorni za zastoj imaju vremena napretek, treba im jasno biti da ga narod nema

Sami sebi stojimo na putu ka EU

<p>Najnoviji podaci Evropske konfederacije sindikata o minimalnim plaćama pokazuje da BiH u tome debelo zaostaje za zemljama Evropske unije. Kao što je poznato, minimalna plaća u FBiH iznosi 619 KM, što je u bruto iznosu otprilike 1.000 KM. Ilustracije radi, minimalna plaća u susjednoj Hrvatskoj iznosi 840 eura bruto, što je 1.644 KM.</p><h2>Viši standard</h2><p>S druge strane, Luksemburg, Njemačka, Nizozemska i Irska izdvajaju se kao zemlje s minimalnim plaćama iznad 2.000 eura, odnosno 3.914 KM, čime osiguravaju znatno viši standard svojim radnicima s najnižim primanjima.</p><p>U Francuskoj minimalna plaća iznosi 1.767 eura bruto, što je 3.458 KM, dok je u Španiji minimalna plaća 1.323 eura ili 2.589 KM. Kada se pogledaju ti iznosi, onda je jasno zbog čega radnici iz BiH odlaze u zemlje Evropske unije.</p><p>- U ovom trenutku 619 KM minimalne plaće u odnosu na vrijednost potrošačke korpe od 3.000 KM predstavlja pravo umijeće za preživljavanje bilo kojeg radnika, a ne za život dostojan čovjeka - kaže za „Avaz“ Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnog sindikata (SSS) BiH.</p>

<h2>Brže rješenje</h2><p>Podsjeća da je SSSBiH dugo „gurao“ inicijativu za usvajanje zakona o minimalnoj plaći od 1.000 KM i da je to zakonsko rješenje prije dvije godine usvojeno u Predstavničkom domu u formi nacrta, nakon čega je došlo do promjene vlasti. Sindikati su, kaže, očekivali mnogo brže rješenje ovog problema. Navodi i da su u stalnom kontaktu s premijerom i predstavnicima Vlade FBiH.</p><p>- Očekujemo da se, prije svega, uredba Vlade FBiH prema kojoj se obračunava minimalna plaća, a koja je donesena za vrijeme Vlade FBiH Fadila Novalića, stavi van snage. Ako ne možemo imati zakonsko rješenje, iako ne vidim problem da se ono usvoji, da imamo, dakle, značajno uvećanu minimalnu plaću prema uredbi Vlade FBiH - govori Šatorović.</p><h2>Set fiskalnih zakona</h2><p>To bi, navodi, bilo „za prvu ruku“, a potom da se krene u donošenje seta fiskalnih zakona koji će izvršiti značajno rasterećenje privredi.</p><p>- Jedino ćemo na taj način omogućiti i dati prostora da oni ljudi koji su čvrsto odlučili ići van granica BiH još jedanput razmisle i da se ponadaju da će im na ovim prostorima biti ipak bolje - ističe Šatorović.</p>

Očekujemo da se uredba Vlade FBiH iz perioda Fadila Novalića stavi van snage, kaže Šatorović

Prema najnovijim podacima Evropske konfederacije sindikata: Radnici u EU po minimalnoj plaći debelo "šiju" naše

<p>Umjesto Adnana Šljivića (37) iz Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) Mostar, a prema rješenju Kantonalnog suda u Mostaru,  sinoć je u KPZ Zenica iz sigurnosnih razloga izmješten Sado Đugum (46), potvrđeno je za portal "Avaza" iz Uprave mostarskog zatvora.</p><p> Šljiviću je, kako smo pisali jučer, a koji od ranije služi kaznu u KPZ-u Mostar, nakon ubistva Denisa Sadikovića (35) određen pritvor te je prebačen u pritvorsku jedinicu.</p><p>U pritvorskoj jedinici  se od septembra 2022. godine nalazio i Đugum, koji je za organizirani kriminal u vezi s brojnim krivičnim djelima nepravomoćno osuđen na 13 godina zatvora.</p><p> Član njegove grupe je bio i Šljivić koji je, zapravo, svjedočio protiv Đuguma i koji je u ovom predmetu sklopio Sporazum o priznanju krivice, prema kojem je dobio kaznu zatvora u trajanju od godinu i po. Stoga su iz Uprave KPZ-a iz sigurnosnih razloga Sudu to i predočili i zahtijevali njihovo razdvajanje.</p><p>Budući da  istraga u vezi s ubistvom Sadikovića nije okončana te se provode opsežne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti, odlučeno je da se Šljivić zadrži u mostarskom zatvoru.</p>

Za otmičara iz Širokog Brijega zatražen pritvor: Žrtvu prisilio da uđe u vozilo, pustio pse na njega i uzeo mu novac

Održani protesti: Mještani Donje Jablanice strahuju za svoju sudbinu

Obilježena godišnjica rušenja Starog mosta

Osman Bećirović dobio 200 kilograma konzumne ribe: Čovjek može ostati bez para, ali ako ostane bez ljudi, onda je mrtav

U našem jedinom gradu na moru ozvaničen kraj sezone: Brojni neumski hoteli zatvorili svoja vrata

Vedad Demir, direktor Federalnog zavoda za geologiju, za "Avaz": U Donjoj Jablanici se nije radilo o klasičnim klizištima

Iako će rok za dovršetak prve faze biti probijen: Gradilište olimpijskog bazena u Mostaru napokon živnulo

Za hitne intervencije 150.000 Gradu Konjicu

Faruk Kajtaz za "Avaz": Tramp će se, prije svega, baviti Amerikom

Tužilaštvo BiH preuzelo istragu u vezi s pronalaskom ljudskog skeleta

Jezivo: Pronađen ljudski kostur bez glave, lovačka puška i nož

Brojna zanimanja nisu na popisu: Ko ima pravo na beneficirani radni staž

Prema makroekonomskim pokazateljima: U elektroprivredama i telekomima najviše prosječne plaće

Sami sebi stojimo na putu ka EU

Prema najnovijim podacima Evropske konfederacije sindikata: Radnici u EU po minimalnoj plaći debelo "šiju" naše

Sado Đugum umjesto Adnana Šljivića izmješten u KPZ Zenica

Za otmičara iz Širokog Brijega zatražen pritvor: Žrtvu prisilio da uđe u vozilo, pustio pse na njega i uzeo mu novac

Održani protesti: Mještani Donje Jablanice strahuju za svoju sudbinu

Obilježena godišnjica rušenja Starog mosta

Osman Bećirović dobio 200 kilograma konzumne ribe: Čovjek može ostati bez para, ali ako ostane bez ljudi, onda je mrtav

U našem jedinom gradu na moru ozvaničen kraj sezone: Brojni neumski hoteli zatvorili svoja vrata

Vedad Demir, direktor Federalnog zavoda za geologiju, za "Avaz": U Donjoj Jablanici se nije radilo o klasičnim klizištima

Iako će rok za dovršetak prve faze biti probijen: Gradilište olimpijskog bazena u Mostaru napokon živnulo

Za hitne intervencije 150.000 Gradu Konjicu

Faruk Kajtaz za "Avaz": Tramp će se, prije svega, baviti Amerikom

Tužilaštvo BiH preuzelo istragu u vezi s pronalaskom ljudskog skeleta

Jezivo: Pronađen ljudski kostur bez glave, lovačka puška i nož

Brojna zanimanja nisu na popisu: Ko ima pravo na beneficirani radni staž

Prema makroekonomskim pokazateljima: U elektroprivredama i telekomima najviše prosječne plaće

Sami sebi stojimo na putu ka EU

Prema najnovijim podacima Evropske konfederacije sindikata: Radnici u EU po minimalnoj plaći debelo "šiju" naše

Sado Đugum umjesto Adnana Šljivića izmješten u KPZ Zenica