U mjestu Buturović Polje-Lukšija sinoć je poginula jedna osoba, potvrđeno nam je u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona. Kako nam je rečeno, policiji je u 19 sati prijavljena saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovao M.O. (64) iz Konjica s automobilom Suzuki.On je u jednom trenutku zaustavio automobil pored puta te izašao iz njega, nakon čega se vozilo pokrenulo, a potom survalo u provaliju duboku 100 metara, dok se u njemu na mjestu suvozača nalazio I. K. (72). Nesretni čovjek je stradao na licu mjesta, a njegovo tijelo su izvukli pripadnici GSS Prenj.M.O. je lišen slobode po naredbi dežurnog kantonalnog tužioca, a poduzete su sve neophodne istražne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti ovog tragičnog slučaja.

Vozilo se survalo u provaliju duboku 100 metara

Buturović Polje: Vozač uhapšen, suvozač poginuo

Iako je Zakon o posebnom Registru lica pravomoćno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima, kolokvijalno nazvan Registar pedofila, već na snazi, njegova primjena u praksi počet će danas. Na snagu stupa i Pravilnik o načinu vođenja Registra kojim se uređuju sva značajna pitanja.<h2>DNK profil</h2>U Registar koji će se voditi po principu kartoteke i elektronske baze podataka bit će zavedene sve pravosnažno osuđene osobe za krivična djela protiv spolne slobode i morala koja su počinjena prema djeci i maloljetnicima, a prema Krivičnom zakonu FBiH.To su silovanje, spolni odnos s nemoćnom osobom, spolni odnos zloupotrebom položaja, prinuda na spolni odnos, spolni odnos s djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenje na prostituciju, trgovina ljudima, organizirana trgovina ljudima, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta s pornografijom te rodoskvrnuće.Uz osnovne lične podatke o osuđenoj osobi, sve sudske odluke, DNK profil, fotografije, u Registar će se unositi i informacije značajne za fizičko prepoznavanje osuđenika, čak i pri svakom javljanju nadležnoj jedinici kantonalnog MUP-a. Zanimljivo je da je policija u obavezi fotografirati lice osuđene osobe svaki put prilikom javljanja u nadležnu jedinicu MUP-a.Iako će svi podaci u Registru biti trajni, za razliku od npr. susjedne Hrvatske, gdje se čuvaju šest godina po izlasku iz zatvora, kada nastupa rehabilitacija, podaci iz ove evidencije bit će zatvoreni za širu javnost. Zbog čega Registar nije javan, objasnila nam je Adna Hanić-Zalihić, doktorica pravnih nauka koja je radila na izradi Zakona.

- To bi, jednostavno, bilo u apsolutnoj koliziji s odredbama Krivičnog zakona FBiH o vođenju kaznene evidencije. Krivični zakon je okvirni zakon o ovoj oblasti, a odredbe koje se odnose na vođenje kaznene evidencije jasno propisuju da se podaci mogu dati samo službenim organima. Mi smo, ipak, otišli korak dalje, jer je ovim zakonom predviđeno da se podaci iz Registra mogu dati i organima, organizacijama i ustanovama koje u okviru svojih nadležnosti ostvaruju redovan kontakt s djecom, ako za to postoji opravdan interes - kazala nam je Hanić-Zalihić.<h2>Dobit će vrtići</h2>Iako se podrazumijeva da će informaciju o konkretnoj osobi na zahtjev dobiti škole, vrtići, centri za socijalni rad i slične ustanove, Hanić-Zalihić smo pitali je li Zakon tu mogućnost proširio na sportske klubove, igraonice, rođendaonice...- Dakle, podaci se daju onim organima, organizacijama i ustanovama kada za to postoji opravdan interes. Taj opravdani interes cijenit će organ koji daje podatke - rekla je Hanić-Zalihić, posebno naglasivši da Registar ima i preventivni karakter.<h2>Novčane sankcije</h2>Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 KM kaznit će se kantonalni MUP-ovi ako u propisanom roku ne dostave podatke organu nadležnom za vođenje Registra. Od 8.000 do 15.000 KM je raspon kazne npr. za direktore škola koje ne zatraže podatke od nadležnog organa. Propisane su kazne i za zloupotrebu podataka iz Registra. Ako, naprimjer, neko javno objavi podatke ili ih zloupotrijebi u cilju zastrašivanja ili uznemiravanja upisanih osoba ili članova njihove porodice, propisana je kazna od 500 do 2.000 KM.

Opravdani interes cijenit će organ koji daje podatke iz evidencije, kaže Hanić-Zalihić

Podaci iz Registra bit će zatvoreni za širu javnost

Danas počinje primjena Zakona: Ko će imati uvid u Registar pedofila

Bosna i Hercegovina se pretvorila u ogromnu kockarnicu koja masovno proizvodi ovisnike o klađenju. Kako drugačije objasniti jezive podatke o tome da su građani - samo u Federaciji BiH - za pet godina u kladionicama ostavili više od osam milijardi maraka?! Ili to da je ukupan promet priređivača igara na sreću klađenjem za osam mjeseci ove godine iznosio više od milijardu maraka, kako su to pokazali podaci Porezne uprave FBiH.I tako, uz zemlju bolesnih dužnika, kako je to primijetio prof. Marko Romić, osnivač i voditelj liječenih ovisnika o kocki, stvaramo i malu kastu izuzetno bogatih koji nam svima kroje sudbinu.A sudbina nam je takva da su nam kladionice, automat klubovi i kockarnice, koje se nalaze u neposrednoj blizini škola i obrazovnih ustanova, najposjećenija mjesta u državi i koja igrače, od djece i žena do staraca, privlače na razne marketinške načine i sponzorstvom svega i svačega.I dogurali smo dotle da i dalje broj onih koji posjećuju kladionice i kockaju, kao i patoloških kockara, temeljimo na procjenama i istraživanjima nevladinih organizacija i onih koji se, reklo bi se, iz humanih i profesionalnih pobuda vaninstitucionalno bave tim nadasve javnozdravstvenim problemom.Kada se zna da 500.000 građana posjećuje kladionice i kocka se, a da je gotovo 50.000 patoloških kockara i da su zajedno s njima i njihove porodice „zavijene u crno“, onda su razmjere tog problema strašne, a posljedice grozne. Jer, kockari, kako se to iznosi, prave dubioze do devetog koljena.To da imamo vodeći broj kladionica u Evropi, u maloj zemlji kakva je BiH, koje su proizvele ogroman broj ovisnika, nije se dogodilo preko noći, već se plodno tlo za takav razvoj industrije kocke stvaralo godinama. Slika je to i prilika društva u kojem sistem vrijednosti, očito, ne postoji niti, izgleda, iko ima potrebu zaustaviti tu pošast.

Kladionice, automat klubovi i kockarnice su nam najposjećenija mjesta u državi

Do devetog koljena

Općinski sud u Mostaru danas je, kako nam je potvrđeno, donio rješenje prema kojem je određena mjera osiguranja zabrane organizovanja i provođenja štrajka prosvjetnih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Mjera osiguranja, rečeno je, traje do okončanja pravosnažnosti ovog postupka. Prosvjetari u HNK su, podsjetimo, u generalni štrajk stupili 4. septembra, a iz Vlade HNK su preko Kantonalnog pravobranilaštva pred Općinskim sudom u Mostaru pokrenuli pitanje zakonitosti štrajka, koji je privremenom mjerom dan poslije i zabranjen do ročišta. Rasprava na sudu je održana 16. septembra. Iz Vlade HNK su se pozivali na to da za vrijeme trajanja kolektivnog ugovora kojeg poštuju sindikati nemaju pravo na štrajk, dok su iz Koordinacije sindikata osnovnih i srednjih škola u HNK navodili suprotno.Podsjetimo, prosvjetari su prvobitno tražili povećanje plaće od 30 posto kroz koeficijente, isplatu jednokratne novčane pomoći kroz Uredbu Federalne vlade te isplatu pravomoćnih presuda. Generalni štrajk su najavili u maju, a u međuvremenu su održali nekoliko protestnih šetnji. Prije početka nove školske godine na pregovorima s Vladom HNK bili su spremni i na povećanje plaće od 15 posto.Međutim, s druge strane dobili ponudu prema kojoj bi im bila isplaćena jednokratna novčana pomoć, kao i svim budžetskim korisnicima u iznosu od 1.000 KM, povećanje plaća od pet posto, od 1.oktobra ove godine te dodatnih pet posto mentorima i osam posto savjetnicima u školama, što su oni odbili.&nbsp;

Općinski sud u Mostaru donio rješenje

Zabranjen štrajk prosvjetarima u HNK

Da uvoz voća i povrća ide utabanim stazama i raste iz godine u godinu, pokazuju podaci koje smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Tako je u BiH za osam mjeseci ove godine uvezeno 207.773.846,44 kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 280 miliona maraka.<h2>Ima banana</h2>U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine uvoz je porastao za 8.631.662,98 kilograma, a gledano u novcu, povrće i voće koje je iz drugih zemalja stiglo u BiH lani je u tom periodu plaćeno 262.239.089,22 KM.I dok je logično da su u BiH uvezene banane u količini od 35.034.913,42 kilograma, čija je vrijednost 53.974.722,96 KM, i to najviše iz Ekvadora, dotle iznenađuje da je u našu zemlju stiglo 23.854.123 kilograma krompira u vrijednosti od 22.400.120,63 KM. Tako smo krompira najviše uvezli iz Nizozemske, potom iz Egipta, ali i Njemačke te Albanije.Osim krompira, najviše je uvezeno paradajza, i to 16.390.819 kilograma, čija je vrijednost 19.187.914,34 KM. Značajne su i količine crvenog i bijelog luka, kao i prase, a tog povrća je uvezeno 8.690.365,23 kilograma u vrijednosti od 9,7 miliona KM i najviše ga je stiglo iz Nizozemske i Austrije. Nemale su količine i kupusa, kelja, karfiola, ali i mrkve. I dok je kupus u BiH stizao, uglavnom, iz Albanije, mrkva je dominantno dolazila iz susjedne Srbije.Kada je riječ o voću, nakon banana, u našu zemlju je uvezeno najviše agruma. Međutim, uvezena je značajna količina jabuka, krušaka i dunja, i to 21.577.423,47 kilograma, a vrijednost tog voća, kojeg je najviše stiglo iz Poljske i Srbije, iznosila je 16,3 miliona KM.Predsjednika Udruženja poljoprivrednika BiH Nedžada Biću ovi podaci ne iznenađuju, jer, kako kaže, mi smo odavno ovisnici o uvozu, dok, s druge strane, izostaje zaštita domaće proizvodnje.<h2>Slaba konkurencija</h2>- Usto, neophodno je što više sredstava upumpavati u poljoprivredu da bi ona bila konkurentna. Primjera radi, u susjednoj Hrvatskoj se godišnje izdvoji iz budžeta gotovo milijarda maraka za poljoprivredu i isto toliko novca povuku iz evropskih fondova. Kod nas, evo, u Federaciji BiH to je nepunih 200 miliona KM. Ako uzmemo i RS i Brčko distrikt, sve skupa ne prelazi cifru od 300 miliona KM. Znači, nismo konkurentni, nemamo plavog dizela, što imaju svi poljoprivrednici u svijetu, i logično je da se ovo događa. Neophodne su, dakle, zaštita i adekvatne mjere - kaže nam Bićo.<h2>Najviše izvezli krompira, kajsija...</h2>Kada je riječ o izvozu voća i povrća, BiH je izvezla najviše krompira, i to 3.384.803 kilograma u vrijednosti od 3,3 miliona KM. Pozitivno je što se u odnosu na osam mjeseci prošle godine izvoz krompira udvostručio, a najviše ga je izvezeno u Hrvatsku. Među voćem koje je iz BiH izvezeno prednjače kajsije, trešnje, višnje, breskve i šljive. Tog voća je izvezeno 5.959.592 kilograma u vrijednosti od 10,5 miliona KM, a najviše, gotovo polovina, ga je otišla u Njemačku.Za ovih osam mjeseci iz naše zemlje je izvezen 28.923.240,81 kilogram voća i povrća, a ta vrijednost je 81,2 miliona KM.

Više od 22 miliona KM dato na uvoz krompira, a najviše ga stiglo iz Nizozemske

Podaci UIOBiH za osam mjeseci: BiH uvezla voća i povrća za 280 miliona KM

Iako zanimanje za vakcinaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV) raste, naša zemlja je daleko od cilja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i stope vakcinisanosti od 90 posto.<h2>Dostupne vakcine</h2>Iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo FBiH su provođenje programa imunizacije protiv HPV-a započeli krajem 2022. godine, i to najprije u četiri kantona, a prošle godine je proširen na cijelu FBiH.- U 2023. godini u FBiH je cijepljeno ukupno 1.200 djece i mladih prvom dozom cjepiva protiv HPV-a. Do kraja jula 2024. cijepljeno je dodatno 2.000 djece i mladih. U dvije godine provođenja imunizacije protiv HPV-a dvije doze cjepiva je primilo 1.350 djece i mladih. Imunizacija, iako sporije, kontinuirano napreduje u svim kantonima u Federaciji BiH - kazali su nam iz Službe.Vakcine su, naglašavaju, dostupne, kvalitetne, visokoefikasne i besplatne. Iz Službe su podsjetili da je HPV grupa virusa koji se prenose spolnim putem. Podvlače da su imunizacija protiv HPV-a i redovni preventivni pregledi siguran način zaštite od karcinoma i bolesti uzrokovanih HPV-om.- Vakcinacija se preporučuje djevojčicama i dječacima u dobi od 13 do 18 godina - prije izlaganja virusu, tj. prije početka spolne aktivnosti. Vakcina se može dati i starijima koji nisu prethodno vakcinisani. Daju se dvije doze devetovalentne vakcine protiv HPV-a, s razmakom od najmanje šest mjeseci između prve i druge doze vakcine - dodaju iz Službe.<h2>Bolja edukacija</h2>Prof. dr. sc. Vajdana Tomić, šefica Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kaže kako je važno da roditelji budu što bolje educirani u vezi s HPV-om i važnosti vakcinacije.

<div>- Neophodna je saradnja i s obrazovnim ustanovama u tom pogledu, gdje bi se, također, prednost dala edukaciji, ali onoj neformalnoj. Iako se o toj temi slobodnije i otvorenije razgovara, moj dojam je da, s obzirom na naše kulturološke i druge značajke, to je i dalje djelimično tabu tema - kaže nam dr. Tomić. </div>

Godišnje više od 150 žena u FBiH oboli od karcinoma vrata maternice

Imunizacija ide sporo, ali kontinuirano napreduje: HPV u BiH i dalje tabu tema?

U maslinicima širom Hercegovine ovih je dana živo, jer se obavljaju brojne aktivnosti pred ovogodišnju berbu narednog mjeseca.Višestruko nagrađivani maslinari iz zaleđa Neuma, braća Josip i Pero Matić, imaju pune ruke posla.<h2>Dosadašnje procjene</h2>- Kako se berba bliži, moramo sve pripremiti, a trenutno provjeravam je li maslinama potrebna još jedna zaštita od muhe, a što tretiramo isključivo na ekološki način - kaže nam Josip.Prema dosadašnjim procjenama, ovogodišnja berba će, govori on, biti vrlo dobra, a pogotovo ih raduje što dolazi u trenutku kada je ekstra djevičansko maslinovo ulje proizvedeno u Hercegovini dobilo zaštićenu oznaku porijekla.

Na taj način su, naglašava Matić, potvrđeni izvornost i kvalitet maslinovog ulja iz ove regije, a oznaku brenda "Zlatne kapi Hercegovine“ trebat će zaslužiti.<h2>Kakav je kriterij u odnosu na Hrvatsku</h2>- Mislim da su nam kriteriji strožiji nego u Hrvatskoj i neće baš svako od maslinara tek tako moći dobiti tu "markicu“. Trebat će je zaslužiti. To je i za naše kupce značajno, jer će lakše prepoznati pravi i kvalitetan proizvod i zapravo im garantira kupovinu autentičnog proizvoda, a i nama proizvođačima će biti lakše zaštititi se od onih koji patvore ulje - kaže nam Matić.Smatra da službeno brendiranje hercegovačkog maslinovog ulja ne bi trebalo utjecati previše na njegovu cijenu.- Trenutno je cijena našeg ulja 35 KM po litru, ponegdje i 40 KM. Vjerujem da će se ta cijena i zadržati - govori Matić.Kolika je vrijednost hercegovačkog maslinovog ulja, govori činjenica da su prošle godine od 164 uzorka čak 99 zadovoljila uredbe Evropske komisije o ljekovitim svojstvima.- Upravo je naš sljedeći korak stjecanje evropske oznake, ali i aktivnosti na projektu "Ceste maslinovih ulja“. O tome sam maštao i vjerujem da će biti bolji nego „Vinske ceste Hercegovine“ - ističe ovaj maslinar.

Kupcima brendiranje garantira autentični proizvod, a mi ćemo se lakše zaštititi od onih koji ga patvore, kaže Matić

Maslinari dobili zaštićenu oznaku porijekla: Koliko će koštati "Zlatne kapi Hercegovine"

Iz Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini oštro su reagirali na izjave ministra odbrane BiH, Zukana Heleza koje je iznio u emisiji Mreža Federalne TV. Helez je, naime, u govoru o zastoju puta BiH ka NATO savezu i Planu reformi, naveo da je izvještaj, koji spominje američki ambasador Majkl Marfi (Michael Murphy) u svom blogu, a u kojem kritikuje vlast i opoziciju za zastoj, pisao čovjek iz NATO sjedišta ovdje, koji je, naveo je, naš domaći čovjek.

Američka ambasada žestoko kritikovala Heleza: To je grozna izdaja prijateljstva NATO-a i BiH

- Kao i prethodnih godina, mnogim našim političarima puna su usta NATO puta. Nažalost, činjenica je da osim nekoliko akata i propisa praktično nije operacionalizirano ništa.&nbsp;Previše su stranci uložili novca u sve te projekte koji su prije svega građanima BiH od interesa, ali na kraju izgleda da je puno uloženo u priču.

Denis Hadžović za "Avaz" o porukama Ambasade SAD: Helezovi komentari nisu korektni prema našim najvećim prijateljima

Primarno je bitno da postanemo samokritični u smislu šta je svako od nas uradio po pitanju puta BiH prema NATO.&nbsp;Međutim, izjava gospodina Heleza je minorna u odnosu na sistem opstrukcija pojedinaca i grupa koji pored toga što kroz narativ ne žele u NATO, oni to i operacionaliziraju kroz praktično djelovanje - kaže za "Avaz“ univerzitetski profesor, Sandi Dizdarević.

Činjenica je da osim nekoliko akata i propisa nije operacionalizirano ništa

Kao i prethodnih godina mnogim našim političarima puna su usta NATO puta

Na današnjoj vanrednoj sjednici Upravnog odobora Saveza udruženja penzionera FBiH donesena je, kako saznajemo, odluka o prolongiranju mirnih protesta koji su bili planirani 3.oktobra pred zgradom Federalne vlade u Sarajevu.Kako nam je rečeno, Upravni odbor je, na osnovu izvještaja pregovaračkog tima Saveza o zaključcima koji su usvojeni na sastanku s predstavnicima Vlade FBiH, a koji je održan u utorak, 17. septembra, kao I saopćenja Federalnog ministarstva rada I socijalne politike o tom sastanku, podržao postignuti dogovor.- Upravni odbor će biti uporan u zahtjevu da se taj dogovor realizuje. Poštujući zaključke Skupštine saveza I uvažavajući dogovor koji je postignut na pregovorima s Vladom FBiH, kao I termin održavanja lokalnih izbora u BiH, Upravni odbor je donio odluku o prolongiranju, odnosno, pomjeranju termina održavanja planiranih protesta penzionera, a kako bi se i Vladi FBiH pružila prilika da realizuje preuzete obaveze - rečeno nam je iz UO Saveza.U slučaju da Vlada FBiH ne ispoštuje postignuti dogovor, Upravni odbor Saveza će odrediti novi termin i održati mirne proteste penzionera.Također, na današnjoj sjednici Upravni odbor je ispred Saveza predložio članove za radnu grupu koju će formirati Vlada FBiH, a koja će raditi na izmjenama i dopunama Zakona o PIO.

Donijeli odluku o pomjeranju termina, a Vladi FbiH dali priliku da realizuje preuzete obaveze

Ništa od protesta penzionera 3. oktobra

Ko su heroji u BiH? Ljudi koji to, stvarno, ne zaslužuju. Pa prije ćete čuti danas dva mlada čovjeka da razgovaraju o potezu nekog našeg ministra, parlamentarca, nego, naprimjer, nekog sportiste.Ili polusvijeta koji su kreirale društvene mreže, pa su s nekoliko svojih izjava danas „popularni u BiH“.Ne trošimo vrijeme na polusvijet, nego odajmo priznanje desetogodišnjoj Ajni Kahrimanović, djevojčici koja je pobijedila leukemiju.Taj put nije nimalo lak, čak ni za odrasle, a kamoli za krhku djevojčicu. Međutim, Ajna je pokazala izuzetnu hrabrost iako je oboljela sa samo tri godine. Čak ni gubitak kose nije utjecao na njeno samopouzdanje te je za sebe uvijek govorila da je lijepa, imala kosu ili ne.Nju i njenu porodicu zadesila je još jedna velika nevolja, kada je, nedugo nakon njenog izlječenja, ostala bez brata blizanca Ajmana, koji je izgubio bitku s neizlječivom bolesti.I dok se zahuktava izborna kampanja, dok dojučerašnji anonimusi, naši i „anam njihovi“, zaustavljaju ratove, pokreću planetu, koliko je djece koja u tišini biju najvažniju bitku.Ajnina borba inspirirala je i Medihu Sadić da napravi slikovnicu o njoj, pa sad ta priča pomaže drugoj djeci da lakše prebrode te izazovne dane, a djevojčica je izuzetno ponosna na sebe i činjenicu da je glavni lik.Ajna danas, zajedno sa svojim drugarima, pohađa školu, raduje se svakom novom danu, uživa u druženju i čarima života, ali ne zaboravlja djecu koja prolaze istu borbu. Donira svoju kosu, brižno je njeguje, kako bi im pomogla da lakše prebrode teške dane.Ova djevojčica je svijetli primjer upornosti, nade, vjere u sebe i istrajnosti.&nbsp;

Pita li se iko koliko je djece koja u tišini biju najvažniju bitku

Ajna s majkom nakon što se izborila za zdravlje

Ko su heroji

Dok se u Evropi, ali i svijetu sve više primjenjuje četverodnevna radna sedmica, u BiH se taj model gotovo i ne ispituje. Skraćivanje prosječne radne sedmice se u evropskim državama, uglavnom, odvija kroz granske kolektivne ugovore i u skladu s mogućnostima i specifičnostima pojedinih djelatnosti.<h2>Ima volje</h2>Ekonomski stručnjak i analitičar Igor Gavran smatra kako nema nikakvog razloga da BiH zaostaje za svijetom u tom pogledu, pa čak i da, kako navodi, ne prednjači, ako za tim ima volje i spremnosti.- Suština svakog radnog mjesta ionako treba biti učinak pa, ako se potreban posao može obaviti za kraće vrijeme i radnik imati više slobodnog vremena bez gubitka kvaliteta ili obima proizvodnje, ne vidim nijedan razlog zašto to ne bi bilo izvodivo. Naravno, ako je riječ o nekoj oblasti gdje proces mora trajati svakodnevno, radni bi se dani rasporedili tako da ne rade svi ista četiri dana - objašnjava Gavran.

Nažalost, kako ističe, ovakav inovativan pristup zahtijeva mnogo kreativnije i vlasti i poslodavce.- Kad je riječ o radnom vremenu i uslovima rada, imamo samo potpuno pogrešnu kampanju zabrane rada trgovina nedjeljom koja koristi jedino određenim, visokoprofitabilnim poslodavcima. Također, rad od kuće bi trebao biti masovniji i svi ostali oblici fleksibilnosti - zaključuje Gavran.<h2>Loša ekonomija</h2>S druge strane, brojnim poslodavcima, pogotovo u realnom sektoru, taj model je neizvodiv, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je naša produktivnost na nivou ekonomije dosta niska i da je profitabilnost naših preduzeća slaba.

- Ključno je napraviti značajan iskorak u podizanju stepena produktivnosti, dostizanja višeg nivoa savremenih tehnoloških rješenja i, naravno, stepena automatizacije i digitalizacije, jer u tim oblastima značajno zaostajemo za zemljama Evrope - kaže nam Adnan Smailbegović, predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH.<h2>40 sati sedmično</h2>BiH je jedna od zemalja s najdužom radnom sedmicom u Evropi. Radi se o 40 sati sedmično, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju. Zanimljivo je da je Francuska 1998. godine zakonom skratila radnu sedmicu na 35 sati, nakon čega je uslijedilo pregovaranje poslodavaca i sindikata o tom pitanju.

Ekonomski stručnjak i analitičar Igor Gavran smatra kako nema nikakvog razloga da BiH zaostaje za svijetom u tom pogledu

Radnici u BiH: Značajan broj radnih sati 

Model koji se u svijetu sve više primjenjuje: (Ne)moguća skraćena radna sedmica u BiH

Zeničanin A. A. (44) koji je uhapšen u ponedjeljak u Mostaru, nakon kriminalističke obrade predat je sudskoj policiji, budući da su za njim raspisane dvije centralne potrage, od kojih je jedna za izdržavanje zatvorske kazne. <h2>Odbrana šutnjom</h2>Radi se, kako saznajemo, o Alenu Aliću, a zajedno s njim pripadnici Sektora kriminalističke policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona uhapsili su i njegovog mlađeg brata Adija (34) te A. M. (41) iz Sarajeva.Uhapšeni su nakon što se policiji u Mostaru posljednjih dana obratio veći broj građana iz ulice Ante Starčevića, koji su prijavili sumnjivo ponašanje i kretanje njima nepoznatih osoba u toj ulici. Tokom provjere navoda građana, policijski službenici SKP MUP-a HNK uspjeli su identifikovati te tri osobe, a u pretresu stana koji su iznajmili te vozila koje su koristili pronašli su dvije automatske puške s pripadajućim okvirima i municijom, jedan pištolj (airsoft), više potkapa, kaciga, maski za lice i rukavica. Šta su njihovim hapšenjem spriječili pripadnici SKP-a može se samo pretpostaviti, a tokom kriminalističke obrade, uhapšeni trojac je, saznajemo, „šutio kao zaliven“.<h2>Poznati pljačkaši</h2>Braća Alić su odranije poznata u kriminalnom podzemlju BiH. Jedno od najpoznatijih njihovih djela je oružana pljačka koju su počinili početkom juna 2011. godine, kada su iz vozila BH Pošte u Kuli kraj Zenice odnijeli plijen od 40.000 KM namijenjenih za isplatu penzija. Za tu pljačku stariji brat je osuđen na četiri godine i jedanaest mjeseci, a mlađi Alić na pet i po godina zatvora. Također, utvrđeno je da su njih dvojica učestvovala u razbojništvu koje se dogodilo u Zračnoj luci Dubrovnik prije pet godina, kada su, vozeći ukradeni motocikl, oteli od uposlenika torbu s novcem aerodromskog duty free shopa.<h2>Provalnički alat</h2>Također, kako su kazali iz MUP-a, kod uhapšenih su pronađeni i razni alati za vršenje provala, ometač signala, kao i alat za otključavanje vozila, te druga oprema i sredstva pogodna za vršenje krivičnih djela teška krađa i slično. Također, kod Adija Alića je pronađena i privremeno oduzeta vozačka dozvola Republike Hrvatske za koju se sumnja da je krivotvorena.

Stariji Alen Alić za kojim su bile raspisane dvije centralne potrage predat u nadležnost Sudske policije

Otkrivamo identitet bandita iz Zenice koji su uhapšeni s oružjem: Kakav plan su imala braća Alić u Mostaru

Policijski službenici OPN SKP MUP-a HNK su tokom današnjeg dana izveli operativnu akciju na području grada Mostara sa ciljem suzbijanja nezakonite trgovine opojnim drogama.<h2>Izvršili kontrolu vozila BMW&nbsp;</h2>-	Na osnovu ranije prikupljenih operativnih saznanja, koja se odnose na krivična djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga, policijski službenici OPN-a SKP su izvršili kontrolu vozila marke BMW kojim je upravljao N. Š. iz Mostara koji je ovom prilikom policijskim službenicima dobrovoljno predao jedan plinski pištolj sa jednim pripadajućim okvirom i dva metka, te jedan mobitel, za što mu je izdata potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, saopćeno je iz MUP-a HNK.Zbog sumnje da ovaosoba u vozilu i stambenom objektu koji koristi posjeduje nedozvoljena opojna narkotička sredstva, uz saglasnost postupajućeg tužioca, pribavljena je Pismena naredba za pretres Opštinskog suda u Mostaru, a kojom su bili obuhvaćeni vozilo i stambeni prostor koje koristi. <h2>Kriminalistička obrada</h2>-	Postupajući po Pismenoj naredbi Opštinskog suda u Mostaru izvršen je pretres vozila u kojem je pronađeno 16 paketića od pvc folije sa sadržajem koji asocira na opojnu drogu amfetamin i koji su bili pripremljeni za dalju prodaju, dok je pretresom stambenog objekta, kojeg predmetna osoba koristi, pronađeno. 30 paketića od PVC folije sa sadržajem koji asocira na opojnu drogu amfetamin i jedan veći omot od PVC folije sa sadržajem koji asocira na opojnu drogu amfetamin., naveli su iz policije.N. Š. je lišen slobode i nad istim će biti sprovedena kriminalistička obrada, a sa svim navedenim aktivnostima upoznat je dežurni kantonalni tužilac KT Mostar.

Uhapšeni sam predao plinski pištolj s okvirom i dva metka te mobilni telefon

Pao još jedan diler u Mostaru: Zaplijenjeni paketići amfetamina pripremljeni za prodaju

Poljoprivrednici, ali i naučna zajednica sve glasnije upozoravaju na prodiranje morske vode u dolinu Neretve. Tako je prije 15-tak godina utvrđena velika prisutnost morske vode od ušća rijeke Neretve u susjednoj Hrvatskoj sve do naselja na čapljinskom području. Međutim, stalna mjerenja i istraživanja na bušotinama koje služe za navodnjavanje voća i povrća u tim krajevima pokazuju da dolazi do povećanja saliniteta na pojedinim lokacijama.- Na nekim mjestima je utvrđeno takvo zaslanjivanje da je jednostavno postalo neuvjetno za poljoprivrednu proizvodnju, a tendencija je takva da je zaslanjenje u porastu. Jednostavno, situacija ne izgleda nimalo dobro, pogotovo, kada je riječ o projektu „Gornji horizonti“ i gradnji hidroelektrana na gornjem toku rijeke Neretve-kaže nam Marijan Brajković, predsjednik Poljoprivredne zadruge „Matica“ u Višićima kod Čapljine.Zanimljivo je da je u naseljima Gnjilišta i Klepci, kako naglašava, salinitet izraženiji u odnosu na Višiće.-To je nelogično, jer su ta naselja uzvodnije i razlozi za to su nama nepoznat, moguće je da je to pitanje podzemnih vodotokova kao posljedica svih negativnih utjecaja. Zato su neophodna istraživanja i sistemski odgovori, jer se prodiranje morske vode ne zaustavlja- zabrinut je Brajković.Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona su kazali da od 1.septembra učestvuju u projektu MoWaCLIM S ciljem uspostavljanja sistema prikupljanja i praćenja podataka o utjecaju zaslanjenja donjeg toka Neretve i njezinih pritoka na kvalitetu voda, poljoprivredne kulture i biološku raznolikost delte Neretve. - U okviru trogodišnje provedbe projekta, bh. i hrvatski partneri istražiti će uzročno-posljedične veze između kvalitete i kvantitete voda i poljoprivredne proizvodnje u uvjetima intenziviranja negativnih posljedica klimatskih promjena u obalnim i priobalnim područjima te razviti specifične sisteme monitoringa zaslanjivanja - rečeno je iz Ministarstva.Riječ je o projektu koji se realizira INTERREG VI-A IPA programa. Vodeći partner projekta, čija je vrijednost 1,5 miliona eura, od čega su bespovratna EU sredstva gotovo 1,3 miliona eura je Dubrovačko-neretvanska županija.Podsjetimo, u protekli petak se federalna ministrica okoliša i turizma, Nasiha Pozder susrela s gradonačelnikom Opuzena, Ivanom Matagom koji je inicirao sastanak zabrinut na mogući utjecaj izgradnje hidrocentrala u okviru projekta „Gornji horizonti“ na tok Neretve i okoline

Situacija ne izgleda nimalo dobro, kaže Brajković

Dio doline Neretve na području Čapljine: Poljoprivreda upitna

Poljoprivrednici upozoravaju na porast salinizacije: Morska voda sve dublje prodire u dolinu Neretve

Prof. Vjekoslav Domljan, naš ugledni ekonomski stručnjak, komentirajući ishod današnjeg sastanka između predstavnika Federalne vlade i Saveza udruženja penzionera u F BiH, kaže da je riječ o problemima koji se gomilaju decenijama i koji se ne mogu riješiti preko noći. - Više penzionera ima sada u Federaciji BiH, koja ima 1.9 miliona stanovnika, nego što ih je bilo u SR BiH sa 4.3 miliona stanovnika. Tada su na jednog penzionera dolazila tri radnika i smatralo se da su penzioni fondovi uveliko pod pritiskom i da to stanje nije održivo, a sada se, u Federaciji BiH, došlo na omjer da na jednog penzionera dolazi 1.2 radnika. Dakle, ovo je daleko teže stanje, daleko je manje stanovništva i daleko manji broj radnika na veći broj penzionera. Tako da se ti problemi mogu riješiti samo temeljitim reformskim zahvatom, kojeg sada nema na vidiku - kaže prof.Domljan. Predstavnici Vlade F BiH jasno su poručili penzionerima da u ovoj godini neće biti vanrednog usklađivanja penzija, jer za to ne postoji zakonsko uporište, a što je bio njihov prioritetni zahtjev i to u iznosu od sedam posto.- Ta kratkoročna usklađivanja, koji procent gore, u situaciji kada znamo da su penzije mizerne, penzionerima neće bitnije popraviti situaciju niti je značajnije povećanje u dogledno vrijeme moguće na bazi postojeće regulative. Međutim, dobro je da se to pitanje stavlja na dnevni red. Jer, vlast u Federaciji BiH, kao uostalom i bilo gdje drugo, reaguje na pritisak. I, s te strane penzioneri su u pravu što stvaraju pritisak - naglašava naš sagovornik.Nakon sastanka je rečeno da će biti uspostavljena radna grupa, koju će sačinjavati eksperti, u vezi izmjena i dopuna Zakona o PIO/MIO, a predstavnici penzionera su insistirali da Vlada F BiH intenzivira rad po tom pitanju.- Posebno je važno da eksperti daju mišljenje o tome kako je to sistemski moguće riješiti. Na koncu, svako kratkoročno rješenje, ako nije dio dugoročnog, donosi samo kratkoročno olakšanje - ističe prof.Domljan.

Neophodan je temeljiti reformski zahvat kojeg sada nema na vidiku

Prof.Domljan: Daleko teže stanje nego u SR BiH

Domljan: Penzioneri su u pravu što vrše pritisak, ali se problemi ne mogu preko noći riješiti

U novom sastavu Evropske komisije (EK) koji je danas u Strazburu predstavila predsjednica EK, Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), za novu komesarku za proširenje je nominirana Slovenka Marta Kos. Kos će, rekla je fon der Lajen, biti zadužena i za politiku istočnog susjedstva, raditi na podršci Ukrajini, uključujući rekonstrukciju ove države, i „podržati zemlje kandidate da se pripreme za njihovo pristupanje Uniji“. - Što se tiče upoznavanja sa situacijom na Balkanu, gdje se, prije svega, misli širiti Evropska unija, mislim da je to dobar potez, jer je Marta Kos diplomata koja ne treba specijalno upoznavanje sa situacijom na terenu, a osim toga i slovenačka vlast i Vlada kompletno je izrazila spremnost da pomogne zemljama koje nisu članice Evropske unije da se ukrcaju na taj evropski voz-kaže Faruk Kajtaz, poznati analitičar i novinar. Međutim, kako naglašava, jedno je opredjeljenje i upoznavanje situacije, a drugo su realne okolnosti koje su se prilično promijenile zadnjih nekoliko godina nakon rata u Ukrajini.- I dalje postoje snažni oponenti unutar Evropske unije, prije svega tu mislim na Francusku, koje se protive nekom daljnjem proširenju i, eventualno, bi pristale na neku vrstu specijalnih odnosa ili nekih drugih modela koje nisu punopravno članstvo, pa možda čak ni na to. Jer, vidjeli smo koliko to dugo traje sa Sjevernom Makedonijom ili suvišno je govoriti, s Turskom-kaže Kajtaz.U svakom slučaju, prijedlog da komesarka za proširenje bude Marta Kos, kako ocjenjuje, načelno je dobar potez što ide na ruku zemljama Zapadnog Balkana, konkretno, zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.- Ali, to ne znači da će se čak ni u nekom doglednom periodu stvari mijenjati tako brzo.To će ponajviše zavisiti od samih tih zemalja, ali i mišljenja tzv. velikih igrača.Marta Kos je diplomata sa dobrim iskustvom i vjerovatno dobrim pregovaračkim alatima, međutim, to suštinski ništa ne znači ukoliko zemlje koje žele ući u Evropsku uniju ne odrade svoj dio posla-zaključuje on.

Buturović Polje: Vozač uhapšen, suvozač poginuo

Danas počinje primjena Zakona: Ko će imati uvid u Registar pedofila

Do devetog koljena

Zabranjen štrajk prosvjetarima u HNK

Podaci UIOBiH za osam mjeseci: BiH uvezla voća i povrća za 280 miliona KM

Imunizacija ide sporo, ali kontinuirano napreduje: HPV u BiH i dalje tabu tema?

Maslinari dobili zaštićenu oznaku porijekla: Koliko će koštati "Zlatne kapi Hercegovine"

Kao i prethodnih godina mnogim našim političarima puna su usta NATO puta

Ništa od protesta penzionera 3. oktobra

Ko su heroji

Model koji se u svijetu sve više primjenjuje: (Ne)moguća skraćena radna sedmica u BiH

Otkrivamo identitet bandita iz Zenice koji su uhapšeni s oružjem: Kakav plan su imala braća Alić u Mostaru

Pao još jedan diler u Mostaru: Zaplijenjeni paketići amfetamina pripremljeni za prodaju

Poljoprivrednici upozoravaju na porast salinizacije: Morska voda sve dublje prodire u dolinu Neretve

Domljan: Penzioneri su u pravu što vrše pritisak, ali se problemi ne mogu preko noći riješiti

Marti Kos ne treba specijalno upoznavanje sa situacijom na terenu, ali stvari se neće mijenjati tako brzo

Buturović Polje: Vozač uhapšen, suvozač poginuo

Danas počinje primjena Zakona: Ko će imati uvid u Registar pedofila

Do devetog koljena

Zabranjen štrajk prosvjetarima u HNK

Podaci UIOBiH za osam mjeseci: BiH uvezla voća i povrća za 280 miliona KM

Imunizacija ide sporo, ali kontinuirano napreduje: HPV u BiH i dalje tabu tema?

Maslinari dobili zaštićenu oznaku porijekla: Koliko će koštati "Zlatne kapi Hercegovine"

Kao i prethodnih godina mnogim našim političarima puna su usta NATO puta

Ništa od protesta penzionera 3. oktobra

Ko su heroji

Model koji se u svijetu sve više primjenjuje: (Ne)moguća skraćena radna sedmica u BiH

Otkrivamo identitet bandita iz Zenice koji su uhapšeni s oružjem: Kakav plan su imala braća Alić u Mostaru

Pao još jedan diler u Mostaru: Zaplijenjeni paketići amfetamina pripremljeni za prodaju

Poljoprivrednici upozoravaju na porast salinizacije: Morska voda sve dublje prodire u dolinu Neretve

Domljan: Penzioneri su u pravu što vrše pritisak, ali se problemi ne mogu preko noći riješiti

Marti Kos ne treba specijalno upoznavanje sa situacijom na terenu, ali stvari se neće mijenjati tako brzo