Ugledni britanski dnevni list „The Guardian“ u redakcijskom komentaru danas pozvao je Evropsku uniju da primi u članstvo preostale države zapadnog Balkana.
List navodi da projekat širenja Unije „ostaje izrazito nedovršen“.
Period neizvjesnosti
- Jugoistočno krilo Evrope proživljava period neizvjesnosti. Skoro dvije decenije od okončanja balkanskih ratova, on je rupa na mapi, okružena članicama EU – navodi list.
Guardian podsjeća na izbjegličku krizu 2015. godine. Ona je pogodovala nacionalističkim strastima, ali je Balkan prebrodio ogroman izazov. No, ne bez posljedica.
- Pitanje kako stabilizirati Balkan, učvrstiti demokratiju i dovesti cijeli region bliže EU, ostaje i dalje ogroman izazov, obzirom da se ovom dijelu Evrope ne pridaje potrebna pažnja. Aktivisti civilnog društva Balkana sve su više zabrinuti zbog nezaposlenosti, korupcije i odlaska mladih, obrazovanih ljudi koji tragaju za poslom širom Evrope. Oni ističu da je od krucijalne važnosti da se osnaže perspektive članstva u EU Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije i Crne Gore, te da se provedu neophodne reforme. I u pravu su – piše list.
Guardian u redakcijskom kometnaru podsjeća zašto je Balkan bitan Evropi.
Ističe se da njegova važnost nije samo zbog migranata i migracija, već i energetskih puteva, sigurnosti i borbe protiv organiziranog kriminala.
- Vrlo je malo urađeno na rješavanju bilo kojeg od ovih problema – navodi list.
Pohvaljeno je zalaganje predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera
(Jean-Claude Juncker), te predsjednika Francuske Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), da se zapadni Balkan uključi u EU, kao i angažman Velike Britanije. Ta zemlja, navodi dalje list, iako napušta EU, ostaje u Evropi.
Nadalje, Guardian upozorava da je upražnjeni prostor, nastao zbog neaktivnosti EU i SAD na Balkanu popunjavaju Rusija, koja igra na kartu slavizma i Turska, koja računa na podršku muslimana i sentiment Otomanske imperije, ali i Kina i Saudijska Arabija.
- Dok EU aktivno zagovara obnovu projekta proširenja, ona mora izgraditi i stabilnu konstrukciju ulaska Balkana. Godine odlaganja čak i perspektive članstva, koštale su nas. Popularnost EU je, prema studijama koje su urađene u regionu, značajno pala. To je samo pogodovalo rasplamsavanju podjela i populizmu, s korumpiranim režimima koji cvjetaju i ekonomijom u padu. Normalizacija odnosa Srbije i Kosova je jedan od primjera kako EU može pomoći. Više novca EU treba biti usmjereno u region – ističe list.
Čerčilova izjava
Guardian podsjeća i na izjavu nekadašnjeg premijera Velike Britanije Vinstona Čerčila (Winston Churchill) koji je rekao da „Balkan proizvodi više historije, nego li može konzumirati“.
- Ako pitanja loše uprave i starih razmirica ostanu neriješena na Balaknu, to nam se može obiti o glavu. Posljedice bi se osjećale daleko izvan ovog regiona. Lekcija iz historije pokazuje da ostatak Evrope ima i te kakav interes u tome da osigura da Balkan nije ostavljen na cjedilu, prepun tenzija, već da mu se pomogne da se modernizira i jednog dana bude dio prestižnog kluba – zaključuje The Guardian u redakcijskom komentaru.
